Ambalaža

Plastika između ekologije, politike i ekonomije

plastika

Konferencija Europska strategija za plastiku – kako vratiti otpad natrag u proizvodnju? održana je u petak 16. studenog 2018. godine u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, Gospodarske zbornice Slovenije, GIZ Grozd Plasttehnika Slovenije i EU udruženja proizvođača polimernih materijala PlasticsEurope. Na konferenciji su sudjelovali i predstavnici Europske komisije, ministarstava zaštite okoliša Slovenije i Hrvatske  kao i predstavnici industrije. Jedna od tema ove konferencija bio je…

Sustav gospodarenja ambalažnim otpadom u HR. Tko pije, a tko plaća?

reciklaza-staklene-ambalaze

U Hrvatskoj je sustav gospodarenja ambalažnim otpadom uspostavljen 2006. godine donošenjem Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN, 97/05). Nakon već više od 10 godina implementacije ovog sustava može se utvrditi da je postignut značajan napredak u prikupljanju i reciklaži ambalaže. Međutim, sustav ima i nedostataka te bi trebalo napraviti njegovu reviziju što je u svom Izvješću za Hrvatsku, u veljači 2017.…

Izvješće o EPR shemama u Dunavskoj regiji

izvjesce-o-shemama

U okviru projekta MOVECO čiji je cilj podizanje svijesti o cirkularnoj ekonomiji napravljeno je i izvješće o vrstama EPR shema koje se provode u državama Dunavske regije. EPR sheme (Extended producer responsibility) su sheme koje se odnose na produženu odgovornost proizvođača proizvoda od kojih će nakon uporabe nastati otpad.  U Hrvatskoj EPR shema je organizirana od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Jedan od…

Sustav depozita za ambalažu u Hrvatskoj

plasticna-ambalaza

U Hrvatskoj je depozitni sustav za ambalažu započeo u siječnju 2006. godine, a primjenjuje se samo za ambalažu za piće izrađenu od stakla, plastike (PET) i metala (Al i Fe) ukupnog volumena većeg od 0,20 litara (izuzetak je ambalaža za mlijeko i tekuće mliječne proizvode). Rezultirao je izuzetno visokom stopom sakupljanja ambalažnog otpada u sustavu povratne naknade. Tako stope sakupljanja prema podacima Hrvatske agencije za…

Plastika u fokusu

plastika-u-fokusu

U organizaciji udruženja Municipal Waste Europe, koja okuplja europska udruženja za komunalni otpad 26. veljače ove godine u Briselu, održan je seminar na temu „Budućnost plastike“.  Najvažniji zaključci seminara: samo 6% potrebe za plastikom u EU odnosi se na reciklate stoga bi se trebalo poticati (sekundarno) tržišta za reciklate, uključujući i kroz fiskalne mjere (PDV); proizvođačima se preporučuje da na plastičnu ambalažu…

Mitovi o otpadu (Mit br.2 – Zarada na prodaji otpada)

novac-od-ambalaze

U medijima često čujemo izjave raznih (ne)stručnjaka kako se u otpadu koji odlažemo na odlagališta krije veliki bačeni novac te neupućena javnost stječe dojam kako je samo potrebno educirati građane, podijeliti im šarene kante, a prodajom odvojeno prikupljenog papira, plastike, stakla itd. komunalna poduzeća/ sakupljači otpada će ostvariti lijepu zaradu. Redovito te izjave dolaze od „teoretičara“ iz državnog i javnog sektora koji…

Proizvodnja jeansa i plastične ambalaže

proizvodnja-jeansa

Međunarodna udruga za kruti otpad (International Solid Waste Association/ ISWA)  okupila je grupu stručnjaka koja se sastoji od proizvođača, dizajnera i stručnjaka za gospodarenje otpadom oko dvije specifične teme: proizvodnje jeans odjeće (Circular economy and jeans) i plastične ambalaže (Circular economy and plastic packaging). Cilj je bio napraviti preporuke za proizvodnju i potrošnju ovih proizvoda na više cirkularan način. Za svaki od…

Reciklaža staklene ambalaže

reciklaza-staklene-ambalaze

stakleni otpadNa web stranici Ministarstva zaštite okoliša i energetike objavljen je članak o posjeti ministra Dobrovića tvornici Vetropack Straža koja se bavi proizvodnjom staklene ambalaže, pri čemu kao sirovinu koristi otpadno ambalažno staklo http://www.mzoip.hr/hr/ministarstvo/vijesti/ministar-dobrovic-vetropack-straza-je-primjer-kako-u-praksi-funkcionira-kruzno-gospodarstvo.html Prema navodima iz članka Vetropack Straža i dalje uvozi određenu količinu otpadnog stakla jer joj količina prikupljenog staklenog otpadnog krša u RH ne zadovoljava potrebe za sirovinom. Zanimljiva je to informacija jer znamo da se u Hrvatskoj na odlagališta i dalje bacaju velike količine staklene ambalaže. A na koji se uopće način prikuplja staklena ambalaža u RH? Jedan dio ambalaže pokriven je povratnom naknadom od 0,50 kn. Riječ je o staklenoj ambalaži od pića te se veći dio ove ambalaže vrati u sustav reciklaže budući su potrošači stimulirani naknadom od 0,50 kn /boci vraćati praznu ambalažu nazad u trgovine. Ostala staklena ambalaža prikuplja se putem zelenih spremnika u okviru eko-otoka i u reciklažnim dvorištima. Međutim, riječ je o volonterskom principu i nema umanjenja naknade za odvoz smeća ako građani odvajaju svoj otpad te vrlo mali broj građana na ovaj način odvaja i odlaže staklenu ambalažu. Dakle, komunalna poduzeća bi morala pružiti uslugu odvajanja otpada od vrata do vrata kako bi  građani staklenu ambalažu mogli odvojiti u posebnu (zelenu) vreću, i pri tome imati manju cijenu odvoza kućnog smeća.