Može se zaključiti da je Single-use direktiva mali korak ka smanjenju gomilanja plastičnog otpada u okolišu. No, za veće iskorake bit će potrebni radikalno novi tehnološki i poslovni modeli kao što je razvoj biorazgradive plastike iz fosilnih izvora, razvoj bioplastike, kemijskog recikliranja, najam, usluga, dijeljenje umjesto vlasništva nad proizvodom te nova ESG (environment, social, governmental) korporativna kultura.
Većina tuba zubnih pasti je načinjena od kompozitnog materijala – plastičnog laminata kojeg čini kombinacija različitih vrsta plastike i tankog sloja aluminija koji štiti okus zubne paste i fluoride. Mješavina ovih materijala je sprešana zajedno u jedinstveni film, što ga čini nemogućim za recikliranje konvencionalnim metodama.
Trenutno biorazgradiva plastika ne rješava problem plastičnog otpada u okolišu, a u postojećem sustavu malo je vjerojatno da će biti kompostirana. Sustav bi se mogao unaprijediti samo ako bi uporaba biorazgradive plastika postala uobičajena i obavezna u određenim primjenama kao što je ambalaža za brzu hranu i plastične vrećice.
O temi „velike“ zarade na prodaji odvojeno prikupljenog otpada već smo pisali u članku Mit br. 2 – Zarada na prodaji otpada. Ovaj mit je i dalje vrlo aktualan i sve češće čitamo komentare o nepravednosti povećanja cijena odvoza komunalnog otpada u sredinama u kojima se uspostavlja sustav odvojenog sakupljanja, o “zločestim” privatnim kompanijama koje su prije plaćale otpadnu plastiku komunalnim poduzećima,…
Probleme koje uzrokuje bioplastika i biorazgradiva plastika u gospodarenju otpadom na primjeru norveškog tržišta obradila je konzultantska tvrtka Eunomia u studiji „An assessment of the Value Chain for bio-based and biodegradable plastic in Norway“. Iako se ova studija odnosi na Norvešku zanimljiva je jer su problemi s gospodarenjem ovom vrstom plastike zasigurno slični i u ostatku EU. Kako je navedeno u ovoj…
Konferencija Europska strategija za plastiku – kako vratiti otpad natrag u proizvodnju? održana je u petak 16. studenog 2018. godine u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, Gospodarske zbornice Slovenije, GIZ Grozd Plasttehnika Slovenije i EU udruženja proizvođača polimernih materijala PlasticsEurope. Na konferenciji su sudjelovali i predstavnici Europske komisije, ministarstava zaštite okoliša Slovenije i Hrvatske kao i predstavnici industrije. Jedna od tema ove konferencija bio je…
U organizaciji udruženja Municipal Waste Europe, koja okuplja europska udruženja za komunalni otpad 26. veljače ove godine u Briselu, održan je seminar na temu „Budućnost plastike“. Najvažniji zaključci seminara: samo 6% potrebe za plastikom u EU odnosi se na reciklate stoga bi se trebalo poticati (sekundarno) tržišta za reciklate, uključujući i kroz fiskalne mjere (PDV); proizvođačima se preporučuje da na plastičnu ambalažu…
U medijima često čujemo izjave raznih (ne)stručnjaka kako se u otpadu koji odlažemo na odlagališta krije veliki bačeni novac te neupućena javnost stječe dojam kako je samo potrebno educirati građane, podijeliti im šarene kante, a prodajom odvojeno prikupljenog papira, plastike, stakla itd. komunalna poduzeća/ sakupljači otpada će ostvariti lijepu zaradu. Redovito te izjave dolaze od „teoretičara“ iz državnog i javnog sektora koji…
