Ulaskom u 2022. godinu stupila je na snagu odredba Zakona o gospodarenju otpadomo kojom se zabranjuje stavljanje laganih plastičnih vrećica za nošenje na tržište. Zanimljivo je da se u EU direktivi o jednokratnoj plastici nigdje ne spominje ukidanje plastičnih vrećica kao konkretna mjera te da je naša Vlada u ovom slučaju primjenila radikalnu mjeru u odnosu na EU obaveze.
Za razliku od mehaničkog recikliranje, kemijskim recikliranjem obično se mijenja kemijski sastav i struktura korištene plastike tako što se plastični otpad razgrađuje pomoću kemikalija ili topline na izvorne sastavne komponente (kemijske spojeve). Rezultat su kemijski proizvodi i sirovine koji se zatim koriste za stvaranje nove plastike, goriva ili drugih proizvoda.
Izvoz čistog, neopasnog otpada koji je namijenjen recikliranju iz EU u non-OECD zemlje bit će odobren pod određenim uvjetima. Država uvoznica mora će informirati Europsku komisiju koja pravila primjenjuje za uvoz takvog otpada. Izvoz iz EU bit će dopušten pod uvjetima koje postavlja zemlja uvoznica. Za zemlje koje ne pruže informaciju o svom „uvoznom režimu“ primijenit će se postupak „prethodne pisane obavijesti i odobrenja“ ili tzv. notifikacijski postupak.
Direktor i suosnivač tvrtke CUP UP SYSTEM Eduard Kalčić, ističe da su u ove 4 godine poslovanja spriječili oko 5 tona otpada koji bi nastao korištenjem jednokratnih čaša, ponajviše plastičnih, upravo zahvaljujući implementaciji višekratnih čaša koju su dizajnirane tako da se mogu ponovno upotrijebiti i nakon više od 100 ciklusa pranja.
Komisija je dobila zadataka da do 3. srpnja 2020. izradi smjernice o plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu, koje prema potrebi uključuju primjere onoga što treba smatrati plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu za potrebe Direktive. Smjernice još nisu objavljene, jer zadatak je očigledno kompliciraniji nego što je EU birokracija pretpostavljala.
U Hrvatskoj bi već od 1. siječnja iduće godine trebale stupiti na snagu izmjene propisa kojima će se regulirati (oporezivati) stavljanje na tržište proizvoda koji se prodaju u nereciklabilnoj plastičnoj ambalaži.
“Većina prikupljenih boca u Hrvatskoj završi kao mljeveni PET koji nije prikladan za korištenje pakiranja u dodiru s hranom, a u još goroj varijanti, ide na paljenje. Naš trenutni sustav je netransparentan i neefikasan i nužno ga je što prije mijenjati.”
Iako je namjera izmjene Baselske konvencije da trgovina plastičnim otpadom postane transparentnija i bolje regulirana, postoje i sumnje u način na koji će nova pravila biti implementirana u trećim zemljama, ali i bojazan da će novo administrativno opterećenje poskupjeti i zakomplicirati međunarodnu trgovinu plastičnim otpadom.
