javne politike

Broj zaposlenih viši, rezultati niži

skupljanje-otpada

U svojim medijskim istupima predstavnici Grada Zagreba ponovili su više puta da bi Čistoća trebala zaposliti još radnika kako bi se unaprijedio sustav gospodarenja  otpadom. Tako je primjerice Mirka Jozić iz Grada Zagreba u jednoj od emisija „Otvoreno“ izjavila da bi Čistoća trebala zaposliti još 400 djelatnika. Trenutno Zagrebački Holding u svojim podružnicama  zapošljava okvirno 1800 djelatnika koji se bave djelatnošću gospodarenja…

Plan gospodarenja otpadom Zagreba je planiranje papirologije

plan-gospodarenja-otpadom

U nacrtu Plana gospodarenja otpadom grada Zagreba kao glavna aktivnost u narednom šestogodišnjem razdoblju navodi se izrada studijsko-projektne dokumentacije „Centra za gospodarenje otpadom Zagreb“ čiji nositelj je javna tvrtka Zagrebački centar za gospodarenje otpadom d.o.o., a koja uključuje studiju izvedivosti, studiju utjecaja na okoliš, idejni projekt centra za gospodarenje otpadom, projektnu prijavu za EU sufinanciranje, idejni i glavni projekt pretovarnih stanica, natječajnu…

Mitovi o otpadu (Mit br.1 – Niska ekološka svijest građana je krivac za loš sustav)

svjest-o-otpadu

Kad se u javnosti počne govoriti o otpadu lokalni političari, šefovi komunalnih poduzeća i slični javni djelatnici vječito imaju istu mantru; “naši građani nemaju ekološku svijest da bi odvajali otpad”, “naš sustav gospodarenja otpadom ne može biti kao u Njemačkoj i Švicarskoj jer su građani tamo osvješteniji”, ” moramo educirati građane o odvajanju otpada”. Ovakve floskule su obična glupost. Prebacivanje krivnje, za nerazvijen sustav gospodarenja otpadom, na…

WASTE KAOS, BUKA I MEGALOMANIJA

centar-za-otpad

Udruge i građanske inicijative okupljene u ‘Zero Waste Hrvatska’ ponovo su upozorile  javnost na „posljedice nerazumnog forsiranja izgradnje regionalnih centara za gospodarenje otpadom te pozvale na odustajanje od tih “centara za smeće” te hitnu uspostavu kvalitetnih lokalnih sustava odvajanja, ponovne uporabe, kompostiranja i recikliranja otpada“. Protivljenje udruga, građana i ponekih stručnjaka/ političara izgradnji centara za gospodarenjem otpadom, a na drugoj strani njihovo zagovaranje od strane vlasti,  često se provlači kroz medije unazad…

Prihodi RH od “oporezivanja onečišćenja” u odnosu na BDP najviši u EU

prihodi-od-oporezivanja-oneciscenja

U dokumentu EU Komisije Pregled aktivnosti u području okoliša u EU-u, Izvješće za Hrvatsku, iz veljače 2017. godine, Komisija je analizirala i namete povezane s okolišem u EU-28. U izvješću stoji da su u 2014. godini prihodi RH od nameta povezanih s okolišem (oporezivanje onečišćavanja i upotrebe resursa) iznosili 3,86 % BDPa, dok je prosjek EU 2,46 %. Tako prihodi od nameta povezanih…

Analiza analize Komisije. Pogled iznutra. (2. dio). Preporuke za poboljšanje.

analize-i-preporuke

U dokumentu EU Komisije Pregled aktivnosti u području okoliša u EU-u, Izvješće za Hrvatsku, iz veljače 2017. godine, Komisija je osim uzroka zbog kojih Hrvatska zaostaje u prelasku na kružnu ekonomiju predložila i preporuke za poboljšanje. Preporuka 1. – povećati naknade za odlaganje kako bi se postupno ukinulo odlaganje otpada koji se može reciklirati, a prihode od ovih naknade zajedno sa sredstvima kohezijske…

Analiza analize Komisije. Pogled iznutra. (1. dio.). Uzroci zaostajanja.

analize-i-uzroci

U dokumentu EU Komisije Pregled aktivnosti u području okoliša u EU-u, Izvješće za Hrvatsku, iz veljače 2017. godine, Komisija je zaključila da Hrvatska prema parametrima ekoloških inovacija, niske stope recikliranja i visoke stope odlaganja biorazgradivog otpada zaostaje u prelasku s linearne na kružnu ekonomiju. U istom dokumentu Komisija je navela uzroke ovih loših pokazatelja te preporuke za poboljšanje. U ovom tekstu osvrnuti…