Već smo pisali o pravnom kaosu u kojemu se nalaze proizvođači komposta i digestata koji kao sirovinu koriste neku vrstu otpadnog materijala. I dalje pomaka nema, a Ministarstvo poljoprivrede nikako da (već jedno tridesetak godina) isporuči nacionalni tehnički propis o organskim gnojivima i poboljšivačima tla.
U ovom tekstu donosimo naše prijedloge za pravno uređenje statusa komposta i digestata u hrvatskom zakonodavstvu.
1. Uvrštavanje komposta i digestata u kategorije sastavnih materijala HR gnojidbenih proizvoda
Pravilnikom o HR gnojidbenim proizvodima trebali bi se propisati kriterije kvalitete za kompost nastao oporabom otpada. Po uzoru na nacionalne propise drugih zemalja (pr. austrijski Pravilnik o kompostu https://www.ris.bka.gv.at/GeltendeFassung.wxe?Abfrage=Bundesnormen&Gesetzesnummer=20001486 definirati zahtjeve za kompost 1. klase i kompost 2. klase te namjene za koje se mogu koristiti.
Po uzoru na nacionalne propise drugih zemalja definirati zahtjeve kvalitete za digestat koji se može koristiti na poljoprivrednim površinama za proizvodnju hrane (pr. austrijski Pravilnik o gnojivima RIS – Düngemittelgesetz 2021 – Bundesrecht konsolidiert, Fassung vom 12.03.2024 (bka.gv.at) (Prilog 2.). Pretvaranje energije iz biomase (gnoja, obnovljivih sirovina i drugih organskih ostataka itd.) u električnu energiju, toplinu pomoću bioplinske tehnologije, pri čemu ta obnovljiva energija zamjenjuje fosilna goriva doprinosi smanjenju negativnih utjecaj na klimu zbog smanjene emisije CO2 i emisije metana tijekom skladištenja stajskog gnoja. Dodatno, nusproizvod proizvodnje energije na ovaj način je digestat, koji je visokokvalitetno dušično gnojivo i može se koristiti za vraćanje hranjivih tvari u ciklus poljoprivrednog materijala. U Austriji je primjerice zbog sve veće važnosti digestat odobren kao zasebna vrsta gnojiva.
Po uzoru na druge države omogućiti korištenje mulja iz prehrambene industrije u bioplinskim postrojenjima (pr. Slovenija Uredba o predelavi biološko razgradljivih odpadkov in uporabi komposta ali digestata).
2. Donijeti novi Pravilnik o gospodarenju muljem koji će definirati korištenje obrađenog mulja na poljoprivrednim, ali i drugim površinama te kriterije za ukidanje statusa otpada za obrađeni mulj
Važeći Pravilnik o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (NN, 38/2008) restriktivan je jer propisuje limit od 1,66 tona suhe tvari mulja po hektaru poljoprivrednog tla. Na taj se način onemogućava da se obrađeni mulj, koji bi nakon aerobne obrade zadovoljavao kriterije za kvalitetan kompost, koristi na poljoprivrednim površinama. Praksa korištenja obrađenog mulja raširena je praksa u EU državama jer se na taj način u tlo vraća organska tvar i mineralni sastojci, a Hrvatska je na samom začelju po količini mulja koji se koristi na poljoprivrednim površinama ili se kompostira.
Prema Zakonu o gospodarenju otpadom novi Pravilnik o gospodarenju otpadnim muljem trebao je već biti donesen do 30. siječnja 2022. godine, ali Ministarstvo gospodarstva to nije učinilo. Prilikom kreiranja novog Pravilnika, a u svezi mogućnosti aplikacije obrađenog mulja oslanjati se na Akcijski Plan za korištenje mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda iz 2020. godine.
3. Izmijeniti članak 5. (4.) Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN, 57/22)
Članak 5. (4.) „Zabranjuje se primjena na poljoprivrednom zemljištu digestata dobivenog u bioplinskom postrojenju u kojem se koristi otpad osim biootpada sukladno propisu o gnojidbenim proizvodima.«
Na ovaj način onemogućuje se aplikacija digestata koji kao sirovinu koristi mulj iz prehrambene industrije na poljoprivrednim površinama. Navedeni članak u direktnoj je koliziji s važećim Pravilnikom o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (NN, 38/2008) jer isti omogućava korištenje obrađenog mulja u poljoprivredi kao i Pravilnika o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (NN, 71/19) koji zabranjuje korištenje neobrađenog mulja na poljoprivrednim površinama, ali ne zabranjuje korištenje obrađenog mulja.
4. Izmijeniti članak 7. (4) Zakona o gnojidbenim proizvodima (NN, 39/23)
„Članak 7. (4) Ako se u Upisnik HR gnojidbenih proizvoda upisuje gnojidbeni proizvod nastao postupkom oporabe biootpada sukladno propisu kojim se uređuje gospodarenje otpadom, Ministarstvo će zatražiti od tijela nadležnog za gospodarenje otpadom mišljenje o ispravno primijenjenom odgovarajućem postupku oporabe i odgovarajućoj vrsti biootpada kako bi se ispunili uvjeti iz Dodatka II. Uredbe (EU) 2019/1009.“
Smatramo da bi vrste otpada koje se smiju koristiti u proizvodnji komposta i digestata trebale biti propisane Pravilnikom o HR gnojidbenim proizvodima, a ne Uredbom o (EU) 2019/1009 koja uređuje gnojidbene proizvode s CE oznakom. Pri određivanju vrsta otpadnih materijala koji se mogu koristiti kao sirovina za kompost i digestat rukovoditi se dokumentom Europske komisije End-of-waste criteria for biodegradable waste subjected to biological treatment (compost & digestate): Technical proposals.
Prijedlog teksta novog članka: „Članak 7. (4) Ako se u Upisnik HR gnojidbenih proizvoda upisuje gnojidbeni proizvod nastao postupkom oporabe biootpada sukladno propisu kojim se uređuje gospodarenje otpadom, Ministarstvo će zatražiti od tijela nadležnog za gospodarenje otpadom mišljenje o ispravno primijenjenom odgovarajućem postupku oporabe i odgovarajućoj vrsti biootpada kako bi se ispunili uvjeti iz Pravilnika o HR gnojidbenim proizvodima. Dodatka II. Uredbe (EU) 2019/1009.“
Zaključno, prakse korištenja komopsta, digestata i obrađenog mulja pravno se uređene i implementirane u drugim EU državama. Zašto ih mi ne bi preuzeli?!
