HR propisima o otpadu treba velika čistka

HR propisima o otpadu treba velika čistka

Upravo je završeno e-savjetovanje za prijedlog Zakona o izmenama i dopunama zakona o održivom gospodarenju otpadom. Iako se ovim izmjenama Zakona o održivom gospodarenju otpadom ukidaju neke odredbe koje će smanjiti administrativno opterećenje subjekata koji se bave djelatnošću gospodarenja otpadom – određena izuzeća iz Očevidnika prijevoznika otpada i dozvola za gospodarenje otpadom, ukidanje obavijesti Ministarstvu o prekograničnom prometu neopasnim otpadom te ukidanje obaveze izrade fizikalno-kemijskih analiza i deklaracija o opasnom otpadu – na snazi ostaju brojne odredbe koje opterećuju poslovanje poduzetnika, a ne doprinose poboljšanju sustava gospodarenja otpadom. 

Tako je propuštena prilika da se maksimalno pojednostave birokratske procedure kao što je izdavanje dozvola, potvrda, evidencija i očevidnika te na taj način smanji administrativni trošak poduzetnicima koji posluju s otpadom, a što je i u skladu s mjerama i programima Vlade RH https://vlada.gov.hr/UserDocsImages//Sjednice/2018/04%20travnja/93%20sjednica%20VRH//93%20-%201.pdf

Okvirna Direktiva o otpadu 2008/98/EZ koja je u naše zakonodavstvo prenešena Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (Zakon) zadaje državama članicama manje administrativnih obaveza nego što je propisano ovim Zakonom i njegovim provedbenim propisima.

Tako je Direktivom o otpadu propisana mogućnost da se svi subjekti koji se bave oporabom otpada izuzmu od obaveze ishođenja dozvole, dok je po našem Zakonu izuzeće propisano za vrlo mali broj postupaka. Štoviše, iako je Zakonom o zaštiti okoliša prije nekoliko godina u HR zakonodavstvo uvedena obaveza ishođenja okolišne dozvole za određene subjekte, nije se objedinio postupak izdavanja okolišne dozvole i dozvole za gospodarenje otpadom već su to dva odvojena postupka, za što stranka predaje dva odvojena zahtjeva u isto Ministarstvo (zaštite okoliša).

Nadalje naš Zakon je uveo obavezu vođenja očevidnika izvoznika i uvoznika neopasnog otpada dok Direktiva isto ne propisuje. Naš Zakon je “izmislio” potpuno nepotrebni Očevidnik subjekata koji skladište vlastiti proizvodni otpad i obavezu izrade Plana gospodarenja otpadom proizvođača otpada.  Tu se i očevidnici o otpadu kojeg su prema našem Zakonu dužni voditi svi u lancu gospodarenja otpadom, dok su Direktivom izuzeti proizvođači, skupljači, prijevoznici, trgovci i posrednici koji gospodare neopasnim otpadom.

Svi navedeni administrativni postupci koje nam nije propisala EU, već ih izglasao Sabor, iziskuju značajne administrativne i financijske troškove za naše poduzetnike. I dok s jedne strane u EU prednjačimo po broju administrativnih obaveza i propisa u području gospodarenja otpadom, istovremeno smo na začelju po količini recikliranog i odvojeno sakupljenog otpada. 

Zaključak koji se nameće. Kako bi se smanjile količine otpada na odlagalištima i povećale stope recikliranja potrebno je maksimalno unaprijediti poslovno okruzenje u području gospodarenja otpadom, a to je:

– liberalizacija, a ne monopolizacija tržišta otpadom,

– digitalizacija administrativnih procedura,

– rezanje birokratskih procedura na mjeru propisanu obavezama iz direktiva EU, a ne njihovo strožije prenošenje u domaće zakonodavstvo.

 

Izmjene Zakona o otpadu, ipak malo administrativno rasterećenje

Izmjene Zakona o otpadu, ipak malo administrativno rasterećenje

Otvoreno je e-savjetovanje za prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o održivom gospodarenju otpadom https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=8256. Veseli da ove  izmjene donose i nekoliko odredbi koje ipak rasterećuju gospodarstvo.

Tako se člankom 35. ovog dokumenta mijenja članak 110. važećeg Zakona o održivom gospodarenju otpadom te se iz obaveze upisa u Očevidnik prijevoznika otpada izuzimaju pravne osobe i obrtnici kad prevoze pošiljku vlastitog proizvodnog otpada osim proizvodnog otpada koji nastaje obradom otpada. To u prijevodu znači da su tvrtke koje prevoze otpad nastao u vlastitoj djelatnosti, a koje se profesionalno ne bave gospodarenjem otpadom izuzete iz upisa u Očevidnik prijevoznika. Podsjetimo da famozni Očevidnik prijevoznika trenutno sadrži popis od oko 2400 subjekata te da prema važećem Zakonu jedna picerija ili frizerski salon koji želi prevesti vlastitu ambalazu od kartona ili od lakova za kosu u neko skladište otpada također mora biti upisan u ovaj Očevidnik. U protivnom, ukoliko prevoze svoj otpad bez upisa u Očevidnik, propisana je nevjerojatna kazna u iznosu od 85.000,00 do 400.000,00 kn. 

I oni koji žele kompostirati svoj biootpad ovim prijedlogom Zakona će “profitirati”. Naime, člankom 12. ovog prijedloga iz obaveze ishođenja dozvole za gospodarenje otpadom izuzete su pravne osobe i obrtnici čijom obavljanjem djelatnosti nastaje biootpad te taj otpad mogu obraditi  kompostiranjem bez ishođenja dozvole za gospodarenje otpadom u količini do 10.000 kg godišnje, ako obradu komposta obavljaju na mjestu nastanka tog otpada, nastali kompost ne stavljaju na tržište već ga koriste na mjestu nastanka toga otpada. Time će se omogućiti subjektima da kompostiraju svoj biootpad bez nepotrebnih birokratskih zavrzlama kako je to do sada bio slučaj. 

U postojećem Zakonu o održivom gospodarenju otpadom ima još puno suvišnih odredbi koje smetaju gospodarstvu i koje bi trebalo ukinuti ili redefinirati, stoga je bitno da se uključite i svoje primjedbe dostavite do 9. rujna 2018. godine na sljedećoj poveznici https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=8256

 

Novi pravilnik o nusproizvodima i prestanku statusa otpada

Novi pravilnik o nusproizvodima i prestanku statusa otpada

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike pustilo je u proceduru javnog savjetovanja prijedlog novog Pravilnika o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada. Kako je ovo važan akt kojim se regulira stavljanje na tržište sirovina i proizvoda nastalih oporabom otpada, period e-savjetovanja je jedina mogućnost kada svi zainteresirani gospodarski subjekti mogu dati svoje komentare i primjedbe na ovaj administrativni akt koji može značajno utjecati na njihovo buduće poslovanje.

Savjetovanje je otvoreno do 19. srpnja 2018. godine i može se naći na linku  https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=7756

Bespovratna sredstva za ispitivanje sirovina i proizvoda nastalih iz otpada

Bespovratna sredstva za ispitivanje sirovina i proizvoda nastalih iz otpada

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta raspisalo je natječaj za pružanje stručne podrške malim i srednjim poduzetnicima (MSP-ovi) za troškove testiranja, ispitivanja, demonstracijskih aktivnosti, kao i stručnih tehničkih znanja. Natječaj je zamišljen kao dodjela vaučera (od 10.000,00 kn do 75.000,00 kn) koju će poduzetnici kroz  suradnju sa znanstveno-istraživačkim organizacijama moći iskoristiti u svrhu razvoja novih proizvoda, usluga ili procesa, s naglaskom na komercijalizaciju proizvoda i usluga.

Ukoliko imate ideju za novi proizvod ili uslugu ili već proizvodite proizvod ili uslugu čijim unaprjeđenjem možete doprinijeti razvoju kružne ekonomije kao što je ekodizajn ili želite ispitati zadovoljava li sekundarna sirovina ili proizvod nastali oporabom otpada uvjete za ukidanje statusa otpada, ovo je natječaj za vas. 

Na linku http://pregledi.mzos.hr/Ustanove_Z.aspx nalazi se popis znanstvenih organizacija od kojih možete zatražiti usluge testiranja i stručnih i tehničkih znanja.

Za dodatne informacije i konzultantske usluge vezano za ovaj natječaj pošaljite upit na https://kruzna-ekonomija.com/contact/

Certifikacija reciklata – bespovratna sredstva

Certifikacija reciklata – bespovratna sredstva

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta raspisalo je natječaj za certifikaciju proizvoda, odnosno postupak ocjene sukladnosti proizvoda s određenom normom ili specifikacijom uključujući provođenje postupka ocjene sukladnosti.

Kako je prema važećem Pravilniku o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada (NN, 117/14) jedan od uvjeta za ukidanje statusa otpada dokazivanje usklađenosti nastalih sekundarnih materijala (reciklata) s određenom normom, ovaj natječaj se može iskoristiti za pokrivanje značajnog troška kojeg zahtjeva procedura ukidanja statusa otpada. 

Primjer su reciklirani agregati koji nastaju oporabom građevinskog otpada i koji da bi se mogli koristiti moraju imati certifikat kontrole tvorničke proizvodnje ukoliko se njihova oporaba obavlja na stalnoj lokaciji.

Za dodatne informacije i konzultantske usluge vezano za ovaj natječaj pošaljite upit na https://kruzna-ekonomija.com/contact/

End of Waste za građevinski otpad

End of Waste za građevinski otpad

Institut ukidanja statusa otpada uveden je u EU zakonodavstvo Direktivom o otpadu 2008/98/EZ s ciljem promocije recikliranja i veće uporabe otpada kao resursa. Prvobitna intencija bila je da se određenim vrstama otpada koji nakon oporabe nemaju status gotovih proizvoda omogući, da ukoliko zadovoljavaju određene kriterije, prestanu smatrati otpadom čime bi se smanjila administrativna opterećenja koja prate promet materijala koji se smatra otpadom, a čime bi se u konačnici olakšala trgovina tim vrstama materijala kako na nacionalnom tako i na EU tržištu.

U međuvremenu su na nivou EU uspostavljeni kriteriji samo za stakleni krš i metalni skrap (aluminij, čelik, željezo i bakar). Neke EU države propisale su kriterije za ukidanje statusa otpada i drugih vrsta materijala (drvo, pepeo, šljaku, ravno staklo, agregate itd. ).

End of waste kriterije ili kriterije za prestanak statusa otpada za inertne agregate koji su nastali oporabom građevinskog otpada i otpada od rušenja, a koji se upotrebljavaju u građevinarstvu,  propisale su Velika Britanija, Austrija, Belgija, Češka, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Mađarska, Italija, Nizozemska, ali i Hrvatska. Studija “End of waste criteria for inert aggregates in member states” autora I. Velzeboer-a i A. van Zomeren-a pozabavila se usporednom analizom kriterija za ukidanje statusa za inertne agregate u Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, Francuskoj i Austriji. Zaključak studije je da među ovim državama postoji značajna razlika u kriterijima za ulazni otpad koji je prihvatljiv za oporabu, sastav i parametre procjeđivanja.  Tako su zbog razlike u nacionalnoj regulativi,  kriteriji za prestanak statusa otpada za građevni otpad i otpad od rušenja primjenjivi samo za uporabu u nacionalnom prometu, ali ne i za prekogranični promet.

Autori studije zaključuju da nacionalni kriteriji za prestanak statusa otpada mogu unaprijediti trgovinu recikliranim materijalima samo ako su harmonizirani odnosno ujednačeni u svim EU državama. U protivnom, proizlazi da kriteriji za prestanak statusa otpada predstavljaju prepreku za trgovinu na EU tržištu, upravo suprotno od onog za što su i uvedeni u regulaciju o otpadu.

 

 

Izvješće o EPR shemama u Dunavskoj regiji

Izvješće o EPR shemama u Dunavskoj regiji

U okviru projekta MOVECO čiji je cilj podizanje svijesti o cirkularnoj ekonomiji napravljeno jeizvješće o vrstama EPR shema koje se provode u državama Dunavske regije. EPR sheme (Extended producer responsibility) su sheme koje se odnose na produženu odgovornost proizvođača proizvoda od kojih će nakon uporabe nastati otpad.  U Hrvatskoj EPR shema je organizirana od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Jedan od zaključaka ovog izvješća je da je danas u doba sveprisutnog interneta vrlo teško pronaći potrebne informacije na koji način je pojedina EPR shema organizirana u pojedinoj državi. Nedostaju informacije na engleskom jeziku što predstavlja poteškoću malim i srednjim poduzećima koja ulaze na druga tržište i koja se moraju upoznati sa svojim obavezama i troškovima prilikom stavljanja na tržište svojih proizvoda u drugim državama.