Ovakav sustav proširene odgovornosti proizvođača u kojem monopol ima pravna osoba u državnom vlasništvu imaju samo Hrvatska i Mađarska, a većina zemalja uspostavila je sustav putem „Organizacija“ koje djeluju putem tržišnih principa.
Pregled najčešćih „hard to recycle“ predmeta koji završe u kontejenru za otpadni papir i na koji način otežavaju proces reciklaže papira.
Cijene PET mljevenca (flakes) i „post-consumer“ (otpadnih) PET transparentnih boca su dosegle rekordne cijene u Europi s porastom od 150 € odnosno 200 € po toni u odnosu na prosinac 2021. Tako sada cijena transparentnog PET mljevenca iznosi između 1600 i 1700 €/t.
Komisija je dobila zadataka da do 3. srpnja 2020. izradi smjernice o plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu, koje prema potrebi uključuju primjere onoga što treba smatrati plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu za potrebe Direktive. Smjernice još nisu objavljene, jer zadatak je očigledno kompliciraniji nego što je EU birokracija pretpostavljala.
U Hrvatskoj bi već od 1. siječnja iduće godine trebale stupiti na snagu izmjene propisa kojima će se regulirati (oporezivati) stavljanje na tržište proizvoda koji se prodaju u nereciklabilnoj plastičnoj ambalaži.
“Većina prikupljenih boca u Hrvatskoj završi kao mljeveni PET koji nije prikladan za korištenje pakiranja u dodiru s hranom, a u još goroj varijanti, ide na paljenje. Naš trenutni sustav je netransparentan i neefikasan i nužno ga je što prije mijenjati.”
Upon placing products on the Croatian market, the producer and importer shall pay to the Environmental Protection Fund the following fees: the waste packaging management fee and deposit fee.
Proizvođači/uvoznici/ unosnici prilikom stavljanja proizvoda pakiranih u ambalažu na tržište Republike Hrvatske moraju Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost plaćati naknadu gospodarenja otpadnom ambalažom i povratnu naknadu.