Odvojeno sakupljanje i razvrstavanje

Analiza analize Komisije. Pogled iznutra. (2. dio). Preporuke za poboljšanje.

analize-i-preporuke

U dokumentu EU Komisije Pregled aktivnosti u području okoliša u EU-u, Izvješće za Hrvatsku, iz veljače 2017. godine, Komisija je osim uzroka zbog kojih Hrvatska zaostaje u prelasku na kružnu ekonomiju predložila i preporuke za poboljšanje. Preporuka 1. – povećati naknade za odlaganje kako bi se postupno ukinulo odlaganje otpada koji se može reciklirati, a prihode od ovih naknade zajedno sa sredstvima kohezijske…

Analiza analize Komisije. Pogled iznutra. (1. dio.). Uzroci zaostajanja.

analize-i-uzroci

U dokumentu EU Komisije Pregled aktivnosti u području okoliša u EU-u, Izvješće za Hrvatsku, iz veljače 2017. godine, Komisija je zaključila da Hrvatska prema parametrima ekoloških inovacija, niske stope recikliranja i visoke stope odlaganja biorazgradivog otpada zaostaje u prelasku s linearne na kružnu ekonomiju. U istom dokumentu Komisija je navela uzroke ovih loših pokazatelja te preporuke za poboljšanje. U ovom tekstu osvrnuti…

Analiza Europske komisije: Hrvatska zaostaje u prelasku s linearne na kružnu ekonomiju

analize-uzroci-i-pokazatelji

U svibnju 2016. EU komisija je pokrenula pregled aktivnosti u području okoliša kroz dvogodišnji ciklus analize. Prvi korak Komisije je bio sastavljanje 28 izvješća za svaku EU zemlju članicu. Vezano za područje kružnog gospodarstva, Komisija je zaključila da Hrvatska zaostaje u prelasku s linearne na kružnu ekonomiju*.  Pokazatelji: nizak indeks ekoloških inovacija: indeks inovacija za Hrvatsku je 67, dok je na vrhu…

Subvencija za gradnju reciklažnih dvorišta kao nagrada gradovima i općinama za neprovođenje zakona

reciklazno-dvoriste

Na web stranici http://www.strukturnifondovi.hr/natjecaji/1387 objavljen je poziv jedinicama lokalne samouprave na dostavu projektnih prijedloga (bespovratna sredstva) za izgradnju reciklažnih dvorišta. Kako je navedeno u tekstu poziva cilj poziva je pružanje potpore jedinicama lokalne samouprave u obliku dodjele bespovratnih sredstava koja će se koristiti za izgradnju i opremanja reciklažnih dvorišta.  Građenje reciklažnih dvorišta uključuje građevinske radove, opremu i nadzor, tehničku pomoć za upravljanje projektom i provedbu informativno – obrazovnih aktivnosti.

Planovi gospodarenja otpadom

gospodarenje-otpadom

Vlada RH donijela je dugo očekivani Plan gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017. – 2022. god. Plan je objavljen u Narodnim novinama br. 3/17. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_01_3_120.html, engleska verzija: http://www.mzoip.hr/doc/management_plan_of_the_republic_of_croatia_for_the_period_2017-2022.pdf Nakon što je Plan donesen Hrvatska će moći povlačiti sredstva iz EU fondova za projekte gospodarenja otpadom, što je dobro. Međutim, važnost Plana, osim spomenute mogućnosti dobivanja sredstava, se uglavnom precjenjuje. Hrvatska je i…

Stavi pravu stvar (pravog stručnjaka) na pravo mjesto

sortiranje-otpada

Još godinama prije ulaska Hrvatske u EU, Hrvatska je na snazi imala propise koji su nalagali gradovima i općinama da organiziraju odvojeno sakupljanje otpada, minimaliziraju količine otpada koje se odlažu na odlagalištima, a što više prikupljenog otpada usmjere na reciklažu. Međutim, praksa je pokazala da komunalna poduzeća, uz rijetke izuzetke, koja su operativno trebala provesti takve politike nisu u stanju ili ne žele drastično promijeniti postojeći smjer, odnosno otpad s deponija preusmjeriti na reciklažu.

Koji je uzrok navedenom nije teško pogoditi i povezan je s poznatom hrvatskom boljkom koja je uzrok mnogim našim problemima. Naime, na čelna mjesta komunalnih poduzeća godinama su se kadrovirali ljudi koji nisu imali znanja i sposobnosti ozbiljno se pozabaviti gospodarenjem otpadom već su na ta mjesta dolazili kao rezultat svojih političkih, rođačkih, prijateljskih i ostalih, samo ne, stručnih zasluga. Solidne i sigurne plaće, mala ili nikakva odgovornost za provedbu propisa i planova, komunalna poduzeća, kao socijalistički dinosauri već preko dva desteljeća predstavljaju profesionalni san svakog uhljebnički nastrojenog Hrvata. I tako, sve do danas, a kao rezultat imamo situaciju da bez obzira na zakonske odredbe koje propisuju selektivno prikupljanje otpada, u većini hrvatskih gradova je takva praksa svedena na minimalnu mjeru. Kao ilustracija, Zagreb je u izvješću EU komisije („Assessment of separate collection schemes in the 28 capitals of the EU“, 2015) osvanuo na zadnjem mjestu među 28 glavnih gradova EU.

Što su reciklažna dvorišta?

reciklazno-dvoriste

Reciklažno dvorište je namijenjeno odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina otpada: papira, stakla, plastike, glomaznog otpada, drveta, zelena otpada, ambalaže od boja i slično. Građani mogu otpad predati u reciklažno dvorište bez naknade. Zakon dopušta i da obrtnici i pravne osobe mogu svoj otpad predati u reciklažno dvorište po tržišnim uvjetima. Međutim, u Zagrebu reciklažna dvorišta ne zaprimaju otpad od obrtnika i…