Zašto netko misli da bi se uplitanjem države i javnih poduzeća mogla povećati otkupna cijena plastike i papira? Da ove sirovine danas imaju neku tržišnu vrijednost već bi JLS-ovi bili zatrpani ponudama od strane privatnika koji bi se natjecali u što boljoj ponudi otkupnih cijena.
Radiković se u svom priopćenju između ostalog osvrće na nelogičnosti u netom objavljenim Izmjenama i dopuna Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom zbog koje će kućanstva od jednog i deset članova plaćati istu fiksnu cijenu odvoza komunalnog otpada i pretjeranih obaveza vođenja evidencija o otpadu.
Nakon što su istekle koncesije trebalo je omogućiti svim postojećim i novim tvrtkama da ravnopravno sudjeluju na tržištu gospodarenja posebnim kategorijama otpada te da za prikupljene količine otpada dobiju propisane naknade ili se natječu za otkup otpadnih sirovina za preradu (primjerice PET ambalaže).
Food outlet koncept je još jedan primjer kako se konkretni rezultati na području zaštite okoliša najbolje ostvaruju ako su istovremeno temeljeni na ekonomskim benefitima svih dionika u lancu, a da je najbolja edukativna kampanja je ona u kojoj građani vide da mogu zaraditi/ uštedjeti koju kunu.
Prihod od ekoloških poreza koji ostvaruje Hrvatska i dalje je među najvećima u EU-u. Hrvatska se tako nalazi na 5. mjestu po visini ekoloških poreza u odnosu na BDP. Države kao što su primjerice Njemačka i Irska imaju duplo manje ekološke poreze u odnosu na svoj BDP od Hrvatske.
U svojim medijskim istupima predstavnici Grada Zagreba ponovili su više puta da bi Čistoća trebala zaposliti još radnika kako bi se unaprijedio sustav gospodarenja otpadom. Tako je primjerice Mirka Jozić iz Grada Zagreba u jednoj od emisija „Otvoreno“ izjavila da bi Čistoća trebala zaposliti još 400 djelatnika. Trenutno Zagrebački Holding u svojim podružnicama zapošljava okvirno 1800 djelatnika koji se bave djelatnošću gospodarenja…
U nacrtu Plana gospodarenja otpadom grada Zagreba kao glavna aktivnost u narednom šestogodišnjem razdoblju navodi se izrada studijsko-projektne dokumentacije „Centra za gospodarenje otpadom Zagreb“ čiji nositelj je javna tvrtka Zagrebački centar za gospodarenje otpadom d.o.o., a koja uključuje studiju izvedivosti, studiju utjecaja na okoliš, idejni projekt centra za gospodarenje otpadom, projektnu prijavu za EU sufinanciranje, idejni i glavni projekt pretovarnih stanica, natječajnu…
Kad se u javnosti počne govoriti o otpadu lokalni političari, šefovi komunalnih poduzeća i slični javni djelatnici vječito imaju istu mantru; “naši građani nemaju ekološku svijest da bi odvajali otpad”, “naš sustav gospodarenja otpadom ne može biti kao u Njemačkoj i Švicarskoj jer su građani tamo osvješteniji”, ” moramo educirati građane o odvajanju otpada”. Ovakve floskule su obična glupost. Prebacivanje krivnje, za nerazvijen sustav gospodarenja otpadom, na…
