U travnju ove godine Europska komisija je u sklopu Pregleda aktivnosti u području okoliša u EU-u  objavila i Izvješće za Hrvatsku.  Ovo je drugi takav izvještaj, a prvi Izvještaj o kojem smo pisali na stranicama našeg portala, objavljen je 2017. godine. Cilj ovih izvješća je poboljšanje provedbe europske politike u području okoliša tako da  Komisija državama članicama ukazuje na nedostataka u provedbi te predlaže rješenja prije nego što problemi postanu hitni.

Donosimo najvažnije zaključke iz Izvješća za Hrvatsku u području kružnog gospodarstva i gospodarenja otpadom.

  • Prihodi od ekoloških poreza – u vrhu EU

Prihod od ekoloških poreza koji ostvaruje Hrvatska i dalje je među najvećima u EU-u. Hrvatska se tako nalazi na 5. mjestu po visini ekoloških poreza u odnosu na BDP. Države kao što su primjerice Njemačka i Irska imaju duplo manje ekološke poreze od Hrvatske u odnosu na svoj BDP.  

Ekološki porezi HR Prosjek EU
Kao postotak BDP-a 3,43 2,40
Udio u ukupnim prihodima države (%) 9, 08 5,97  
  • Zelena javna nabava – zanemariva

Zelenom javnom nabavom može se znatno smanjiti negativni utjecaj javne potrošnje na okoliš i poduprijeti održiva, inovativna poduzeća. Prema prikupljenim podacima 2016. je od 13 838 ugovora samo njih 65 bilo zaključeno na temelju primjene kriterija zelene javne nabave (0,5 %).

  • Broj proizvoda sa znakom za okoliš EU-a  i broj organizacija s dozvolom u okviru sustava EMAS – zanemarivo ili nula

Broj proizvoda sa znakom za okoliš EU-a i broj organizacija s dozvolom u okviru sustava EMAS u zemlji može nam pomoći da spoznamo u kojoj su mjeri privatni sektor i nacionalni dionici uključeni u kružno gospodarstvo i  pokazuje koliko se javna tijela zalažu za provedbu mjera kružnog gospodarstva, kaže u svom izvješću Europska komisija. Do rujna 2018. Hrvatska je od ukupno 2167 dozvola i 71 707 proizvoda u EU-u imala samo dvije dozvole i pet proizvoda registriranih u okviru programa dodjele znaka za okoliš EU-a. Niti jedna organizacija iz Hrvatske nije registrirana u sustavu EMAS, sustavu upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja. Hrvatska i Latvija jedine su zemlje u Europi koje nemaju ni jednu registraciju. 

  • Odlaganje na odlagalištima – previše

Na odlagališta se odlaže 72 % komunalnog otpada (za 8 postotnih bodova manje nego 2014.). To je znatno iznad prosjeka EU-a od oko 24 % (2017).

  • Odlaganje biorazgradivog komunalnog otpada – nije ispoštovan cilj iz Ugovora s EU

Komisija navodi podatak da je 2015. količina biorazgradivog komunalnog otpada odloženog na odlagališta iznosila 110 % količine odložene na odlagališta u 1997. koja se uzima kao referentna godina. Cilj iz Ugovora o pristupanju EU-u za 2013. – odlaganje najviše 75 % ukupne količine biorazgradivog komunalnog otpada na odlagališta u odnosu na referentnu godinu – nije izdaleka postignut.

  • Odlaganje na nesukladnim odlagalištimanije ispoštovan cilj iz Ugovora s EU

U skladu s Ugovorom o pristupanju, nakon 31. prosinca 2018. otpad se više ne smije odlagati na odlagališta koja ne ispunjavaju zahtjeve Direktive o odlagalištima otpada. U Hrvatskoj su nezakonita odlagališta i dalje velik problem kaže u svom Izvješću Komisija.

  • Stopa kružne (sekundarne) uporabe materijala – niža od EU prosjeka

Stopa kružne (sekundarne) uporabe materijala, koja je jedan od ključnih pokazatelja, u Hrvatskoj je 2016. iznosila 4,4 %, dok je prosjek u EU-28 bio 11,7 %.

  • Recikliranje komunalnog otpada – na niskoj razini

Recikliranje komunalnog otpada (uključujući kompostiranje) i dalje je na prilično niskoj razini (2017. 24 % u odnosu na prosjek EU-a od 46 %). Stoga, prema Komisijinu Izvješću o ranom upozoravanju za Hrvatsku postoji rizik da do 2020. neće ispuniti cilj recikliranja komunalnog otpada od 50 %.

  • Otpad na lokaciji „Crno brdo“ kod Biljana Donjih – Komisija tužila Hrvatsku  

Komisija je 2018. odlučila Sudu Europske unije uputiti predmet protiv Hrvatske zbog kašnjenja u pronalaženju rješenja za gospodarenje otpadom koji se nezakonito odlaže na lokaciji Crno Brdo u Biljanama Donjim.

  • Ostvareni napredak (u odnosu na pregled iz 2017)

Kao jedini napredak Komisija navodi donošenje Plana gospodarenja otpadom i program za sprečavanje nastanka otpada za razdoblje 2017. – 2022. i uvođenje naknade za otpad kako bi se odvraćalo od odlaganja otpada na odlagališta.

  • Prijedlozi Komisije za popravljanje stanja

Komisija je dala prijedloge mjera koji su vrlo općeniti ili već viđeni (predloženi su i u izvješću iz 2017), i/ili već propisani pa se parcijalno provode, i/ili se država oglušuje na njih.

Prijedlog Komisije Komentar
Poboljšati i proširiti odvojeno prikupljanje otpada, uključujući biološki otpad Već je propisano Zakonom o održivom gospodarenju otpadom i provedbenim propisima. Implementacija samo ovisi o kvaliteti upravljanja JLS-om pa se rezultati kreću u rasponu od 5 % odvojenog sakupljanja u Puli, do Koprivnice 42 % i Preloga 65 %.   
Izraditi i provoditi programe potpore provedbi za općine kako bi im se pomoglo u nastojanjima da organiziraju odvojeno prikupljanje otpada, provode programe „plati koliko baciš” i povećaju učinkovitost recikliranja.   Nejasno je tko bi to trebao provoditi programe potpore i o kakvim potporama je riječ. Država je već raspisala toliko natječaja za programe unapređenja gospodarenja otpadom da danas  ne bi trebalo biti nikakvih isprika za loše gospodarenje otpadom na lokalnom nivou.
Poboljšati funkcioniranje programa proširene odgovornosti proizvođača, u skladu s odgovarajućim općim minimalnim zahtjevima Ova mjera je već bila propisana od strane Komisije 2017. godine, ali  država se oglušila te je sustav proširene odgovornosti proizvođača i dalje monopoliziran i nacionaliziran kroz Fond za zaštitu okoliša.  
Uvesti i postupno povećavati naknade za odlaganje kako bi se postupno ukinulo odlaganje otpada koji se može reciklirati i oporabiti na odlagališta Uvedene su već poticajne naknade za JLS-ove, ali su naknade preniske i neće utjecati na smanjenje odlaganja otpada.  

Ministarstvo okoliša u Izvješću vidi pohvale

I jedna zanimljivost. Ovo vrlo negativno izvješće Europske komisije Ministarstvo zaštite okoliša je prenijelo na svojim web stranicama u potpuno drugačijem tonu izvlačeći iz konteksta pojedine dijelove Izvješća. Tako je članak o ovom Izvješću naslovljen s optimističnim Europska komisija prepoznala aktivnosti Republike Hrvatske u području zaštite okoliša i podnaslovom Europska komisija posebno je pohvalila snažnu podršku društva prema inicijativama u području kružnog gospodarstva i mjerama zaštite okoliša temeljeći ovaj članak na sasvim nebitnom dijelu Izvješća u kojem se spominje da je u istraživanju Eurobarometra iz 2017. o stajalištima građana EU-a o okolišu 87 % hrvatskih građana izrazilo zabrinutost zbog utjecaja plastičnih proizvoda na okoliš.

O načinu na koji se Ministarstvo osvrnulo na ovo izvješće zanimljiv članak napisao je Goran Litvan u Lideru pod naslovom ‘Fake news’: Kako je državni PR frizirao kritiku iz Bruxellesa o gospodarenju otpadom.

I umjesto zaključka. Bez obzira na sve probleme koje Hrvatska ima u gospodarenju otpadom, najvažnije je da naše Ministarstvo zaštite okoliša i energetike  misli vedro i pozitivno.

Business photo created by katemangostar – www.freepik.com

Pokaži komentareZatvori komentare

Ostavi komentar