U travnju ove godine Europska komisija je u sklopu Pregleda aktivnosti u području okoliša u EU-u objavila i Izvješće za Hrvatsku. Ovo je drugi takav izvještaj, a prvi Izvještaj o kojem smo pisali na stranicama našeg portala, objavljen je 2017. godine. Cilj ovih izvješća je poboljšanje provedbe europske politike u području okoliša tako da Komisija državama članicama ukazuje na nedostataka u provedbi te predlaže rješenja prije nego što problemi postanu hitni.
Donosimo najvažnije zaključke iz Izvješća za Hrvatsku u području kružnog gospodarstva i gospodarenja otpadom.
- Prihodi od ekoloških poreza – u vrhu EU
Prihod od ekoloških poreza koji ostvaruje Hrvatska i dalje je među najvećima u EU-u. Hrvatska se tako nalazi na 5. mjestu po visini ekoloških poreza u odnosu na BDP. Države kao što su primjerice Njemačka i Irska imaju duplo manje ekološke poreze od Hrvatske u odnosu na svoj BDP.
| Ekološki porezi | HR | Prosjek EU |
| Kao postotak BDP-a | 3,43 | 2,40 |
| Udio u ukupnim prihodima države (%) | 9, 08 | 5,97 |
- Zelena javna nabava – zanemariva
Zelenom javnom nabavom može se znatno smanjiti negativni utjecaj javne potrošnje na okoliš i poduprijeti održiva, inovativna poduzeća. Prema prikupljenim podacima 2016. je od 13 838 ugovora samo njih 65 bilo zaključeno na temelju primjene kriterija zelene javne nabave (0,5 %).
- Broj proizvoda sa znakom za okoliš EU-a i broj organizacija s dozvolom u okviru sustava EMAS – zanemarivo ili nula
Broj proizvoda sa znakom za okoliš EU-a i broj organizacija s dozvolom u okviru sustava EMAS u zemlji može nam pomoći da spoznamo u kojoj su mjeri privatni sektor i nacionalni dionici uključeni u kružno gospodarstvo i pokazuje koliko se javna tijela zalažu za provedbu mjera kružnog gospodarstva, kaže u svom izvješću Europska komisija. Do rujna 2018. Hrvatska je od ukupno 2167 dozvola i 71 707 proizvoda u EU-u imala samo dvije dozvole i pet proizvoda registriranih u okviru programa dodjele znaka za okoliš EU-a. Niti jedna organizacija iz Hrvatske nije registrirana u sustavu EMAS, sustavu upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja. Hrvatska i Latvija jedine su zemlje u Europi koje nemaju ni jednu registraciju.
- Odlaganje na odlagalištima – previše
Na odlagališta se odlaže 72 % komunalnog otpada (za 8 postotnih bodova manje nego 2014.). To je znatno iznad prosjeka EU-a od oko 24 % (2017).
- Odlaganje biorazgradivog komunalnog otpada – nije ispoštovan cilj iz Ugovora s EU
Komisija navodi podatak da je 2015. količina biorazgradivog komunalnog otpada odloženog na odlagališta iznosila 110 % količine odložene na odlagališta u 1997. koja se uzima kao referentna godina. Cilj iz Ugovora o pristupanju EU-u za 2013. – odlaganje najviše 75 % ukupne količine biorazgradivog komunalnog otpada na odlagališta u odnosu na referentnu godinu – nije izdaleka postignut.
- Odlaganje na nesukladnim odlagalištima – nije ispoštovan cilj iz Ugovora s EU
U skladu s Ugovorom o pristupanju, nakon 31. prosinca 2018. otpad se više ne smije odlagati na odlagališta koja ne ispunjavaju zahtjeve Direktive o odlagalištima otpada. U Hrvatskoj su nezakonita odlagališta i dalje velik problem kaže u svom Izvješću Komisija.
- Stopa kružne (sekundarne) uporabe materijala – niža od EU prosjeka
Stopa kružne (sekundarne) uporabe materijala, koja je jedan od ključnih pokazatelja, u Hrvatskoj je 2016. iznosila 4,4 %, dok je prosjek u EU-28 bio 11,7 %.
- Recikliranje komunalnog otpada – na niskoj razini
Recikliranje komunalnog otpada (uključujući kompostiranje) i dalje je na prilično niskoj razini (2017. 24 % u odnosu na prosjek EU-a od 46 %). Stoga, prema Komisijinu Izvješću o ranom upozoravanju za Hrvatsku postoji rizik da do 2020. neće ispuniti cilj recikliranja komunalnog otpada od 50 %.
- Otpad na lokaciji „Crno brdo“ kod Biljana Donjih – Komisija tužila Hrvatsku
Komisija je 2018. odlučila Sudu Europske unije uputiti predmet protiv Hrvatske zbog kašnjenja u pronalaženju rješenja za gospodarenje otpadom koji se nezakonito odlaže na lokaciji Crno Brdo u Biljanama Donjim.
- Ostvareni napredak (u odnosu na pregled iz 2017)
Kao jedini napredak Komisija navodi donošenje Plana gospodarenja otpadom i program za sprečavanje nastanka otpada za razdoblje 2017. – 2022. i uvođenje naknade za otpad kako bi se odvraćalo od odlaganja otpada na odlagališta.
- Prijedlozi Komisije za popravljanje stanja
Komisija je dala prijedloge mjera koji su vrlo općeniti ili već viđeni (predloženi su i u izvješću iz 2017), i/ili već propisani pa se parcijalno provode, i/ili se država oglušuje na njih.
| Prijedlog Komisije | Komentar |
| Poboljšati i proširiti odvojeno prikupljanje otpada, uključujući biološki otpad | Već je propisano Zakonom o održivom gospodarenju otpadom i provedbenim propisima. Implementacija samo ovisi o kvaliteti upravljanja JLS-om pa se rezultati kreću u rasponu od 5 % odvojenog sakupljanja u Puli, do Koprivnice 42 % i Preloga 65 %. |
| Izraditi i provoditi programe potpore provedbi za općine kako bi im se pomoglo u nastojanjima da organiziraju odvojeno prikupljanje otpada, provode programe „plati koliko baciš” i povećaju učinkovitost recikliranja. | Nejasno je tko bi to trebao provoditi programe potpore i o kakvim potporama je riječ. Država je već raspisala toliko natječaja za programe unapređenja gospodarenja otpadom da danas ne bi trebalo biti nikakvih isprika za loše gospodarenje otpadom na lokalnom nivou. |
| Poboljšati funkcioniranje programa proširene odgovornosti proizvođača, u skladu s odgovarajućim općim minimalnim zahtjevima | Ova mjera je već bila propisana od strane Komisije 2017. godine, ali država se oglušila te je sustav proširene odgovornosti proizvođača i dalje monopoliziran i nacionaliziran kroz Fond za zaštitu okoliša. |
| Uvesti i postupno povećavati naknade za odlaganje kako bi se postupno ukinulo odlaganje otpada koji se može reciklirati i oporabiti na odlagališta | Uvedene su već poticajne naknade za JLS-ove, ali su naknade preniske i neće utjecati na smanjenje odlaganja otpada. |
Ministarstvo okoliša u Izvješću vidi pohvale
I jedna zanimljivost. Ovo vrlo negativno izvješće Europske komisije Ministarstvo zaštite okoliša je prenijelo na svojim web stranicama u potpuno drugačijem tonu izvlačeći iz konteksta pojedine dijelove Izvješća. Tako je članak o ovom Izvješću naslovljen s optimističnim Europska komisija prepoznala aktivnosti Republike Hrvatske u području zaštite okoliša i podnaslovom Europska komisija posebno je pohvalila snažnu podršku društva prema inicijativama u području kružnog gospodarstva i mjerama zaštite okoliša temeljeći ovaj članak na sasvim nebitnom dijelu Izvješća u kojem se spominje da je u istraživanju Eurobarometra iz 2017. o stajalištima građana EU-a o okolišu 87 % hrvatskih građana izrazilo zabrinutost zbog utjecaja plastičnih proizvoda na okoliš.
O načinu na koji se Ministarstvo osvrnulo na ovo izvješće zanimljiv članak napisao je Goran Litvan u Lideru pod naslovom ‘Fake news’: Kako je državni PR frizirao kritiku iz Bruxellesa o gospodarenju otpadom.
I umjesto zaključka. Bez obzira na sve probleme koje Hrvatska ima u gospodarenju otpadom, najvažnije je da naše Ministarstvo zaštite okoliša i energetike misli vedro i pozitivno.
