U svibnju 2016. EU komisija je pokrenula pregled aktivnosti u području okoliša kroz dvogodišnji ciklus analize. Prvi korak Komisije je bio sastavljanje 28 izvješća za svaku EU zemlju članicu. Vezano za područje kružnog gospodarstva, Komisija je zaključila da Hrvatska zaostaje u prelasku s linearne na kružnu ekonomiju*. Pokazatelji: nizak indeks ekoloških inovacija: indeks inovacija za Hrvatsku je 67, dok je na vrhu…
Vlada RH donijela je dugo očekivani Plan gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017. – 2022. god. Plan je objavljen u Narodnim novinama br. 3/17. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_01_3_120.html, engleska verzija: http://www.mzoip.hr/doc/management_plan_of_the_republic_of_croatia_for_the_period_2017-2022.pdf Nakon što je Plan donesen Hrvatska će moći povlačiti sredstva iz EU fondova za projekte gospodarenja otpadom, što je dobro. Međutim, važnost Plana, osim spomenute mogućnosti dobivanja sredstava, se uglavnom precjenjuje. Hrvatska je i…
Još godinama prije ulaska Hrvatske u EU, Hrvatska je na snazi imala propise koji su nalagali gradovima i općinama da organiziraju odvojeno sakupljanje otpada, minimaliziraju količine otpada koje se odlažu na odlagalištima, a što više prikupljenog otpada usmjere na reciklažu. Međutim, praksa je pokazala da komunalna poduzeća, uz rijetke izuzetke, koja su operativno trebala provesti takve politike nisu u stanju ili ne žele drastično promijeniti postojeći smjer, odnosno otpad s deponija preusmjeriti na reciklažu.
Koji je uzrok navedenom nije teško pogoditi i povezan je s poznatom hrvatskom boljkom koja je uzrok mnogim našim problemima. Naime, na čelna mjesta komunalnih poduzeća godinama su se kadrovirali ljudi koji nisu imali znanja i sposobnosti ozbiljno se pozabaviti gospodarenjem otpadom već su na ta mjesta dolazili kao rezultat svojih političkih, rođačkih, prijateljskih i ostalih, samo ne, stručnih zasluga. Solidne i sigurne plaće, mala ili nikakva odgovornost za provedbu propisa i planova, komunalna poduzeća, kao socijalistički dinosauri već preko dva desteljeća predstavljaju profesionalni san svakog uhljebnički nastrojenog Hrvata. I tako, sve do danas, a kao rezultat imamo situaciju da bez obzira na zakonske odredbe koje propisuju selektivno prikupljanje otpada, u većini hrvatskih gradova je takva praksa svedena na minimalnu mjeru. Kao ilustracija, Zagreb je u izvješću EU komisije („Assessment of separate collection schemes in the 28 capitals of the EU“, 2015) osvanuo na zadnjem mjestu među 28 glavnih gradova EU.
