Broj zaposlenih viši, rezultati niži

U svojim medijskim istupima predstavnici Grada Zagreba ponovili su više puta da bi Čistoća trebala zaposliti još radnika kako bi se unaprijedio sustav gospodarenja  otpadom. Tako je primjerice Mirka Jozić iz Grada Zagreba u jednoj od emisija „Otvoreno“ izjavila da bi Čistoća trebala zaposliti još 400 djelatnika.

Trenutno Zagrebački Holding u svojim podružnicama  zapošljava okvirno 1800 djelatnika koji se bave djelatnošću gospodarenja otpadom:  Čistoća 1662, ZGOS 35, plus djelatnici zaposleni u Zagrebačkim cestama (reciklaža građevinskog otpada), Zrinjevac (kompostane). Kada to podijelimo s brojem stanovnika u gradu Zagrebu dolazimo do podatka da 1 zaposleni u sektoru gospodarenja otpadom pokriva 444 stanovnika.

Napravili smo sličnu analizu sa susjednim metropolama. Tako prema podacima o broju zaposlenih u Ljubljanskom javnom poduzeću za gospodarenje otpadom Snaga (480 zaposlenih za područje od 393 000 stanovnika) i RCERO  – Centar za gospodarenje otpadom (82 zaposlena na 800 000 stanovnika) dolazimo do podatka da u Ljubljani 1 zaposlenik pokriva 755 stanovnika.

U Beču pak 3282 zaposlenika Magistratskog odjela MA 48 (gradski ured koji se bavi prikupljanjem otpada, te upravlja s tri spalionice, jednom kompostanom, postrojenjem za bioplin, ali pod čijom ingerencijom je i pauk služba, održavanje voznog parka grada Beča, zimska služba) pokriva potrebe 1.800.000 stanovnika. Dakle, 1 zaposleni na više od 600 stanovnika.

Podaci o količini odvojeno sakupljenog i recikliranog otpada u ova tri grada su također zanimljivi. Na 1. mjestu među EU glavnim gradovima po količini odvojeno sakupljenog papira, stakla, plastike, metala i biootpada je Ljubljana, Beč je peti, a Zagreb je na posljednjem mjestu.

Zaključak.
Zagreb koji po glavi stanovnika zapošljava najveći broj djelatnika u djelatnosti gospodarenja otpadom pri čemu određeni dio poslova i outsourca (najnoviji primjer. Ugovor za građenje, održavanje i upravljanje podsustavima odlagališta otpada Jakuševec) ima puno lošije rezultate u usporedbi s gradovima kao što su Beč i Ljubljana. I dok ovi potonji u svojim sustavima upravljaju i postrojenjima za obradu otpada (spalionice, bioplinska postrojenja, postrojenja za mehaničku obradu itd. ) kod nas je problem redovito čistiti i održavati zelene otoke.

Da li će pomoći zapošljavanje 400 novih djelatnika (bruto mjesečni trošak cca 4.000.000,00 kn)? Podaci Beča i Ljubljane govore da neće.