Plan gospodarenja otpadom Zagreba je planiranje papirologije

Plan gospodarenja otpadom Zagreba je planiranje papirologije

U nacrtu Plana gospodarenja otpadom grada Zagreba kao glavna aktivnost u narednom šestogodišnjem razdoblju navodi se izrada studijsko-projektne dokumentacije „Centra za gospodarenje otpadom Zagreb“ čiji nositelj je javna tvrtka Zagrebački centar za gospodarenje otpadom d.o.o., a koja uključuje studiju izvedivosti, studiju utjecaja na okoliš, idejni projekt centra za gospodarenje otpadom, projektnu prijavu za EU sufinanciranje, idejni i glavni projekt pretovarnih stanica, natječajnu dokumentaciju itd.

Zagrebački centar za gospodarenje otpadom d.o.o. je društvo osnovano 2. siječnja 2014. godine s ciljem provođenja projekta izgradnje zagrebačkog centra za gospodarenje otpadom. Potpuno je nejasno čime se u protekle pune četiri godine bavilo ovo društvo ukoliko, kako vidimo iz nacrta Plana, nije još ni započelo rad na obimnoj papirologiji koja prethodi izgradnji Centra za gospodarenje otpadom. Društvo je u 100% vlasništvu Grada Zagreba, a skupštinu društva čine Milan Bandić, Olivera Majić, zamjenica gradonačelnika, Slavko Kojić, pročelnik Gradskog ureda za financije. Ponovo je propuštena prilika da se za ovako važan posao putem javnog natječaja zaposle vrhunski stručnjaci i menadžeri koji su u protekle četiri godine mogli profesionalo pripremiti projekt izgradnje Centra, umjesto da smo opet na početku.

Žalosno je da se u protekle četiri godine nije odradio posao za koji je društvo i osnovano te u ovom trenutku tek počinju razmišljati o vrstama tehnologije koja će se primjenjivati u Centru. Tako se primjerice navodi da će se u zagrebačkom centru za gospodarenje otpadom obrađivati biootpad u postrojenju za biološku aerobnu ili anaerobnu otpadu. Dakle, tehnologija još nije određena. U Planu se također spominje izgradnja kompostane na lokaciji Obrešćica. Nejasno je zašto Zagrebu trebaju dvije lokacije za obradu biootpada u narednom šestogodišnjem razdoblju. Još je više nejasna dilema oko izbora tehnologije (kompostane ili bioplinskog postrojenja).

Naime za razliku od prerade biootpada u kompostanama, obrada otpada u bioplinskim postrojenjima osim učinka izbjegavanja odlaganja na odlagalištu i proizvodnje gnojiva (digestata), proizvodi bioplin energent čije su mogućnosti primjene višestruke. U tu je svrhu napravljena predstudija izvodljivosti „Proizvodnja bioplina iz organskog dijela komunalnog otpada u gradu Zagrebu“ autora Dinka Sinčića i Bojana Ribića iz Zagrebačkog holdinga, podružnica Čistoća, koja pokazuje ekonomičnost takvog poduhvata u gradu Zagrebu. Dakle, sami stručnjaci iz Zagrebačkog holdinga još su 2012. godine došli do zaključka da obrada biootpada u bioplinskom postrojenju ima prednosti nad obradom biootpada kompostiranjem. Prerada biotpada u bioplinskim postrojenjima uobičajena je praksa u Europi. Stoga čudi da se u nacrt ovog Plana nisu ugradili zaključci navedene predstudije i da zaposlenici društva Zagrebački centar za gospodarenje otpadom d.o.o. nisu više upućeni u ovu problematiku.

Ne izgleda vjerodostojno da će društvo koje četiri godine nije napravilo ništa, u dvije godine pripremiti svu potrebne studije i natječajnu dokumentaciju te ishoditi sve potrebne dozvole, rješenja i suglasnosti kao i osigurati financiranje.

Iako je u Planu navedeno da izgradnja Centra počinje 2020. godine, te kako smo već naveli riječ je o vrlo malo vjerojatnom terminu, a nije naveden datum završetka izgradnje, u Planu nema ni riječi o tome što će Grad u međuvremenu učiniti s biootpadom, plastikom i ostalim odvojeno prikupljenim frakcijama otpada koje je dužan prikupljati prema Uredbi o gospodarenju komunalnim otpadom (NN, 50/17) i gradskoj Odluci o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada.

Kako je evidentno da Grad nema kapaciteta, ni tehničkih ni ljudskih da preko noći riješi glavni problem – gdje sa svim odvojeno skupljenim otpadom, kao jedino rješenje nameće se da Grad do izgradnje Centra, putem javnih natječaja osigura preuzimanje odvojeno prikupljenih frakcija u suradnji s privatnim partnerima. Međutim, s obzirom da u Hrvatskoj niti ne postoje kapaciteti za obradu svih vrsta i količina otpada koji nastaju odvojenim sakupljanjem, evidentno je da bi se morao iznaći model koji bi privukao privatni sektor u ulaganja u dogradnju i otvaranje postrojenja za sortiranje i pripremu otpada za oporabu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

w

Spajanje na %s