Recikliranjem inertnog građevnog otpada dobivaju se reciklirani agregati. Da bi se nastali reciklirani agregat na tržištu mogao prodavati kao proizvod proizvođač/ reciklažer ga mora upisati u Očevidnik za ukidanje statusa otpada. Prethodno se mora dokazati da dobiveni reciklirani agregat zadovoljava zahtjeve propisanih normi za građevne proizvode.
Zašto netko misli da bi se uplitanjem države i javnih poduzeća mogla povećati otkupna cijena plastike i papira? Da ove sirovine danas imaju neku tržišnu vrijednost već bi JLS-ovi bili zatrpani ponudama od strane privatnika koji bi se natjecali u što boljoj ponudi otkupnih cijena.
Radiković se u svom priopćenju između ostalog osvrće na nelogičnosti u netom objavljenim Izmjenama i dopuna Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom zbog koje će kućanstva od jednog i deset članova plaćati istu fiksnu cijenu odvoza komunalnog otpada i pretjeranih obaveza vođenja evidencija o otpadu.
Prema novom prijedlogu prihvatljivi prijavitelji nisu više jedinice lokalne samouprave već mala, srednja i velika poduzeća. Ovo je dobra vijest, jer se na ovaj način proširila baza potencijalnih prijavitelja i na privatni sektor, a JLS-ovi također ostaju u igri jer se mogu prijaviti putem svojih komunalnih poduzeća.
Nakon što su istekle koncesije trebalo je omogućiti svim postojećim i novim tvrtkama da ravnopravno sudjeluju na tržištu gospodarenja posebnim kategorijama otpada te da za prikupljene količine otpada dobiju propisane naknade ili se natječu za otkup otpadnih sirovina za preradu (primjerice PET ambalaže).
Food outlet koncept je još jedan primjer kako se konkretni rezultati na području zaštite okoliša najbolje ostvaruju ako su istovremeno temeljeni na ekonomskim benefitima svih dionika u lancu, a da je najbolja edukativna kampanja je ona u kojoj građani vide da mogu zaraditi/ uštedjeti koju kunu.
Prihod od ekoloških poreza koji ostvaruje Hrvatska i dalje je među najvećima u EU-u. Hrvatska se tako nalazi na 5. mjestu po visini ekoloških poreza u odnosu na BDP. Države kao što su primjerice Njemačka i Irska imaju duplo manje ekološke poreze u odnosu na svoj BDP od Hrvatske.
Može se zaključiti da je Single-use direktiva mali korak ka smanjenju gomilanja plastičnog otpada u okolišu. No, za veće iskorake bit će potrebni radikalno novi tehnološki i poslovni modeli kao što je razvoj biorazgradive plastike iz fosilnih izvora, razvoj bioplastike, kemijskog recikliranja, najam, usluga, dijeljenje umjesto vlasništva nad proizvodom te nova ESG (environment, social, governmental) korporativna kultura.
