Svi poslovni subjekti u čijoj djelatnosti nastaje više ili jednako od 0,5 t/ god. opasnog otpada i više ili jednako od 20 t/god. neopasnog otpada te svi sakupljači, trgovci na malo te obrađivači otpada dužni su dostaviti podatke za 2022. godinu u Registar onečišćavanja okoliša
Ovakav sustav proširene odgovornosti proizvođača u kojem monopol ima pravna osoba u državnom vlasništvu imaju samo Hrvatska i Mađarska, a većina zemalja uspostavila je sustav putem „Organizacija“ koje djeluju putem tržišnih principa.
Je li potrebno promijeniti definiciju otpada, pa umjesto neodređene i zbunjujuće definicije „Otpad je tvar ili predmet koji posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti“, definirati otpadom samo one materijale koji su nastali u proizvodnim i uslužnim procesima, ili na kraju svog životnog ciklusa, a koji imaju negativnu tržišnu vrijednost.
Kada pogledamo prostorni razmještaj JLS-ova u kojima se sakuplja biootpad vidimo da se svi nalaze u “Panonskoj Hrvatskoj “. Primorje i Gorski Kotar ne odvajaju biootpad.
Svake godine se na blagdan Svi sveti odloži na groblja veliki broj plastičnih lampiona. Koliki problem predstavljaju potrošeni lampioni i je li vrijeme za prelazak na neke “zelenije” alternative?
Dozvolu za gospodarenje otpadom dužni su ishoditi poslovni subjekti koji se bave oporabom i zbrinjavanjem otpada, ali postoje i izuzeća.
Pravne osobe i obrtnici koji samo sakupljaju otpad u svrhu skladištenja, a ne obrađuju ga, umjesto dozvole za gospodarenje otpadom trebaju izvršiti upis u Očevidnik sakupljača.
Za neke djelatnosti gospodarenja otpadom propisana su izuzeća od pribavljanja dozvole za gospodarenje otpadom. Umjesto dozvole propisana je obaveza upisa u Očevidnik oporabe otpada što je za poslovne subjekte jednostavnija (i jeftinija) administrativna procedura.
