Author page: Vesna Petrović

Analiza analize Komisije. Pogled iznutra. (1. dio.). Uzroci zaostajanja.

analize-i-uzroci

U dokumentu EU Komisije Pregled aktivnosti u području okoliša u EU-u, Izvješće za Hrvatsku, iz veljače 2017. godine, Komisija je zaključila da Hrvatska prema parametrima ekoloških inovacija, niske stope recikliranja i visoke stope odlaganja biorazgradivog otpada zaostaje u prelasku s linearne na kružnu ekonomiju. U istom dokumentu Komisija je navela uzroke ovih loših pokazatelja te preporuke za poboljšanje. U ovom tekstu osvrnuti…

Analiza Europske komisije: Hrvatska zaostaje u prelasku s linearne na kružnu ekonomiju

analize-uzroci-i-pokazatelji

U svibnju 2016. EU komisija je pokrenula pregled aktivnosti u području okoliša kroz dvogodišnji ciklus analize. Prvi korak Komisije je bio sastavljanje 28 izvješća za svaku EU zemlju članicu. Vezano za područje kružnog gospodarstva, Komisija je zaključila da Hrvatska zaostaje u prelasku s linearne na kružnu ekonomiju*.  Pokazatelji: nizak indeks ekoloških inovacija: indeks inovacija za Hrvatsku je 67, dok je na vrhu…

Centri za ponovnu uporabu

centri-za-ponovnu-uporabu

Ponovna uporaba je definirana kao svaki postupak kojim se omogućava ponovno korištenje proizvoda ili dijelova proizvoda, koji nisu otpad, u istu svrhu za koju su izvorno načinjeni. Centri za ponovnu uporabu su gospodarski subjekti koji razne predmete prikupljaju direktno od posjednika (građana, pravnih osoba) i nakon provjere i manjih prepravaka vraćaju na tržište kao rabljene proizvode te ovakva djelatnost predstavlja aktivnost sprječavanja nastanka otpada, što je temelj hijerarhije gospodarenja otpadom. U Hrvatskoj postoji nekoliko subjekata čija djelatnost se može podvući pod definiciju ponovne uporabe. To su socijalna zadruga Humana Nova, Reto Centar, Remar centar, a nedavno je i komunalno poduzeće PRE-KOM iz Čakovca otvorilo svoj centar za ponovnu uporabu. 

LIFE natječaj

ocuvanje-okolisa

Program LIFE objavio je natječaj za prijavu LIFE projektnih prijedloga za 2017. godinu. LIFE program je financijski instrument EU usmjeren na inovativne projekte iz područja okoliša i klimatskih  aktivnosti. Iz LIFE programa bespovratnim sredstvima sufinanciraju se: pilot projekti, demonstracijski projekti, projekti najbolje prakse. Stopa sufinanciranja za teme: Okoliš i učinkovitost resursa te Upravljanje okolišem i informiranje je 60% prihvatljivih troškova. U ovogodišnjem natječaju, Europska komisija posebno potiče prijavu „close to market“ projekata koji pronalaze uspješna rješenja na okolišna i klimatska pitanja, a ujedno doprinose razvoju kružnog gospodarstva.

Subvencija za gradnju reciklažnih dvorišta kao nagrada gradovima i općinama za neprovođenje zakona

reciklazno-dvoriste

Na web stranici http://www.strukturnifondovi.hr/natjecaji/1387 objavljen je poziv jedinicama lokalne samouprave na dostavu projektnih prijedloga (bespovratna sredstva) za izgradnju reciklažnih dvorišta. Kako je navedeno u tekstu poziva cilj poziva je pružanje potpore jedinicama lokalne samouprave u obliku dodjele bespovratnih sredstava koja će se koristiti za izgradnju i opremanja reciklažnih dvorišta.  Građenje reciklažnih dvorišta uključuje građevinske radove, opremu i nadzor, tehničku pomoć za upravljanje projektom i provedbu informativno – obrazovnih aktivnosti.

Reciklaža staklene ambalaže

reciklaza-staklene-ambalaze

stakleni otpadNa web stranici Ministarstva zaštite okoliša i energetike objavljen je članak o posjeti ministra Dobrovića tvornici Vetropack Straža koja se bavi proizvodnjom staklene ambalaže, pri čemu kao sirovinu koristi otpadno ambalažno staklo http://www.mzoip.hr/hr/ministarstvo/vijesti/ministar-dobrovic-vetropack-straza-je-primjer-kako-u-praksi-funkcionira-kruzno-gospodarstvo.html Prema navodima iz članka Vetropack Straža i dalje uvozi određenu količinu otpadnog stakla jer joj količina prikupljenog staklenog otpadnog krša u RH ne zadovoljava potrebe za sirovinom. Zanimljiva je to informacija jer znamo da se u Hrvatskoj na odlagališta i dalje bacaju velike količine staklene ambalaže. A na koji se uopće način prikuplja staklena ambalaža u RH? Jedan dio ambalaže pokriven je povratnom naknadom od 0,50 kn. Riječ je o staklenoj ambalaži od pića te se veći dio ove ambalaže vrati u sustav reciklaže budući su potrošači stimulirani naknadom od 0,50 kn /boci vraćati praznu ambalažu nazad u trgovine. Ostala staklena ambalaža prikuplja se putem zelenih spremnika u okviru eko-otoka i u reciklažnim dvorištima. Međutim, riječ je o volonterskom principu i nema umanjenja naknade za odvoz smeća ako građani odvajaju svoj otpad te vrlo mali broj građana na ovaj način odvaja i odlaže staklenu ambalažu. Dakle, komunalna poduzeća bi morala pružiti uslugu odvajanja otpada od vrata do vrata kako bi  građani staklenu ambalažu mogli odvojiti u posebnu (zelenu) vreću, i pri tome imati manju cijenu odvoza kućnog smeća.