U dokumentu EU Komisije Pregled aktivnosti u području okoliša u EU-u, Izvješće za Hrvatsku, iz veljače 2017. godine, Komisija je zaključila da Hrvatska prema parametrima ekoloških inovacija, niske stope recikliranja i visoke stope odlaganja biorazgradivog otpada zaostaje u prelasku s linearne na kružnu ekonomiju. U istom dokumentu Komisija je navela uzroke ovih loših pokazatelja te preporuke za poboljšanje.

U ovom tekstu osvrnuti ću se detaljnije na uzroke loših pokazatelja koje je izdvojila Komisija.

  • šestogodišnja gospodarska recesija; Djelomično točno.  Recesija je istovremeno mogla i trebala biti i pokretač značajnijeg razvoja sektora ponovne uporabe i reciklažne indsutrije. Otpada kao sirovine nikad ne manjka, svi ga proizvodimo, i građani i gospodarstvo te je recesija trebala biti prilika da se okrenemo iskorištavanju ovog ” obnovljivog resursa”.
  • slabo planiranje gospodarenja otpadom i nedostatak prikladnih politika; Samo planiranje neće puno poboljšati sustav. Bitna je realizacija plana i odgovornost ministara za provedbu planova. Toga manjka. Imali smo ambiciozni Plan gospodarenja otpadom RH 2007. – 2015. Nije se gotovo ništa od njega realiziralo. U Zakonu o održivom gospodarenju otpadom navedeno je da će Vlada izvješće o provedbi tog Plana donijeti do 31. prosinca 2013. godine. Ovo izvješće nije napravljeno. I nikom ništa.
  • regulatorni okvir koji je samo djelomično prilagođen propisima EU. Hrvatska ima regulatorni okvir kojim su gotovo u potpunosti prenesene EU direktive i uredbe. Međutim, ono što stručnjaci iz Komisije nisu uočili je da su direktive iz područja gospodarenja otpadom prenesene na način koji poduzetnicima iz ovog sektora stvara prevelika administrativna opterećenja čime se zapravo koči umjesto potiče sektor reciklažne industrije.
  • nedovoljni poticaji za gospodarenje otpadom u skladu s hijerarhijom otpada; Točno. Trebalo bi razviti sustav koji financijski stimulira one subjekte koji odvajaju otpad, a destimulira one subjekte koji otpad ne razvrstavaju i usmjeravaju na odlagališta.
  • nedostatno odvojeno skupljanje otpada “od vrata do vrata”, raspoloživo financiranje na lokalnoj razini nije dostatno za razvoj i funkcioniranje usluga odvojenog sakupljanja otpada na izvoru; Netočno. Uzrok nedostatnog odvojenog skupljanja otpada “od vrata do vrata” nije nedostatak novca općina i gradova već nemar i loš rad velikog broja komunalnih poduzeća.
  • nedostatni provedbeni kapaciteti, nedostatak kompetencija; Točno. Zbog opće politike zapošljavanja podobnih i lojalnih umjesto stručnih i sposobnih na rukovodećim funkcijama.
  • nedostatak jasne raspodjele zadataka i nedostatak koordinacije među različitim upravnim razinama. Točno. Država propisuje obaveze, općine i gradovi ih ne provode, nitko za to ne odgovara.

 

 

Show CommentsClose Comments

Leave a comment