Od 19. do 23. lipnja 2017. godine ISWA (International Solid Waste Association) organizira studijsko putovanje WASTE TO ENERGY. U sklopu putovanja organiziran je posjet u 10 postrojenja u Njemačkoj i Austriji koja otpad pretvaraju u energiju. Više o programu putovanja http://www.iswa-events.org/de-AT/microsite/iswa-study-tour-waste-to-energy-2017
Na web stranici http://www.strukturnifondovi.hr/natjecaji/1387 objavljen je poziv jedinicama lokalne samouprave na dostavu projektnih prijedloga (bespovratna sredstva) za izgradnju reciklažnih dvorišta. Kako je navedeno u tekstu poziva cilj poziva je pružanje potpore jedinicama lokalne samouprave u obliku dodjele bespovratnih sredstava koja će se koristiti za izgradnju i opremanja reciklažnih dvorišta. Građenje reciklažnih dvorišta uključuje građevinske radove, opremu i nadzor, tehničku pomoć za upravljanje projektom i provedbu informativno – obrazovnih aktivnosti.
Na web stranici Ministarstva zaštite okoliša i energetike objavljen je članak o posjeti ministra Dobrovića tvornici Vetropack Straža koja se bavi proizvodnjom staklene ambalaže, pri čemu kao sirovinu koristi otpadno ambalažno staklo http://www.mzoip.hr/hr/ministarstvo/vijesti/ministar-dobrovic-vetropack-straza-je-primjer-kako-u-praksi-funkcionira-kruzno-gospodarstvo.html Prema navodima iz članka Vetropack Straža i dalje uvozi određenu količinu otpadnog stakla jer joj količina prikupljenog staklenog otpadnog krša u RH ne zadovoljava potrebe za sirovinom. Zanimljiva je to informacija jer znamo da se u Hrvatskoj na odlagališta i dalje bacaju velike količine staklene ambalaže. A na koji se uopće način prikuplja staklena ambalaža u RH? Jedan dio ambalaže pokriven je povratnom naknadom od 0,50 kn. Riječ je o staklenoj ambalaži od pića te se veći dio ove ambalaže vrati u sustav reciklaže budući su potrošači stimulirani naknadom od 0,50 kn /boci vraćati praznu ambalažu nazad u trgovine. Ostala staklena ambalaža prikuplja se putem zelenih spremnika u okviru eko-otoka i u reciklažnim dvorištima. Međutim, riječ je o volonterskom principu i nema umanjenja naknade za odvoz smeća ako građani odvajaju svoj otpad te vrlo mali broj građana na ovaj način odvaja i odlaže staklenu ambalažu. Dakle, komunalna poduzeća bi morala pružiti uslugu odvajanja otpada od vrata do vrata kako bi građani staklenu ambalažu mogli odvojiti u posebnu (zelenu) vreću, i pri tome imati manju cijenu odvoza kućnog smeća.
Od 16. do 18. svibnja u Hannoveru će se održati 7. Međunarodni simpozij MBT (mechanical biological waste treatment) , MRF (material recovery facilities) & Recycling 2017 http://www.waste-to-resources.eu/id-2017-161.html
Vlada RH donijela je dugo očekivani Plan gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017. – 2022. god. Plan je objavljen u Narodnim novinama br. 3/17. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_01_3_120.html, engleska verzija: http://www.mzoip.hr/doc/management_plan_of_the_republic_of_croatia_for_the_period_2017-2022.pdf Nakon što je Plan donesen Hrvatska će moći povlačiti sredstva iz EU fondova za projekte gospodarenja otpadom, što je dobro. Međutim, važnost Plana, osim spomenute mogućnosti dobivanja sredstava, se uglavnom precjenjuje. Hrvatska je i…
Još godinama prije ulaska Hrvatske u EU, Hrvatska je na snazi imala propise koji su nalagali gradovima i općinama da organiziraju odvojeno sakupljanje otpada, minimaliziraju količine otpada koje se odlažu na odlagalištima, a što više prikupljenog otpada usmjere na reciklažu. Međutim, praksa je pokazala da komunalna poduzeća, uz rijetke izuzetke, koja su operativno trebala provesti takve politike nisu u stanju ili ne žele drastično promijeniti postojeći smjer, odnosno otpad s deponija preusmjeriti na reciklažu.
Koji je uzrok navedenom nije teško pogoditi i povezan je s poznatom hrvatskom boljkom koja je uzrok mnogim našim problemima. Naime, na čelna mjesta komunalnih poduzeća godinama su se kadrovirali ljudi koji nisu imali znanja i sposobnosti ozbiljno se pozabaviti gospodarenjem otpadom već su na ta mjesta dolazili kao rezultat svojih političkih, rođačkih, prijateljskih i ostalih, samo ne, stručnih zasluga. Solidne i sigurne plaće, mala ili nikakva odgovornost za provedbu propisa i planova, komunalna poduzeća, kao socijalistički dinosauri već preko dva desteljeća predstavljaju profesionalni san svakog uhljebnički nastrojenog Hrvata. I tako, sve do danas, a kao rezultat imamo situaciju da bez obzira na zakonske odredbe koje propisuju selektivno prikupljanje otpada, u većini hrvatskih gradova je takva praksa svedena na minimalnu mjeru. Kao ilustracija, Zagreb je u izvješću EU komisije („Assessment of separate collection schemes in the 28 capitals of the EU“, 2015) osvanuo na zadnjem mjestu među 28 glavnih gradova EU.
[NATJEČAJ – DOKUMENTACIJA ZA RECIKLAŽNA DVORIŠTA] Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost raspisao je: Javni poziv za neposredno sufinanciranje izrade projektne dokumentacije za ishođenje građevinske dozvole u cilju građenja reciklažnog dvorišta. Prihvatljivi korisnici su jedinice lokalne samouprave. Sufinanciranje iznosi do 80 % opravdanih troškova, a najviše 40.000,00 kn. Natječaj je otvoren do 30.9.2017. ili do isteka predviđenih sredstava.
Reciklažno dvorište je namijenjeno odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina otpada: papira, stakla, plastike, glomaznog otpada, drveta, zelena otpada, ambalaže od boja i slično. Građani mogu otpad predati u reciklažno dvorište bez naknade. Zakon dopušta i da obrtnici i pravne osobe mogu svoj otpad predati u reciklažno dvorište po tržišnim uvjetima. Međutim, u Zagrebu reciklažna dvorišta ne zaprimaju otpad od obrtnika i…
