U dokumentu EU Komisije Pregled aktivnosti u području okoliša u EU-u, Izvješće za Hrvatsku, iz veljače 2017. godine, Komisija je analizirala i namete povezane s okolišem u EU-28. U izvješću stoji da su u 2014. godini prihodi RH od nameta povezanih s okolišem (oporezivanje onečišćavanja i upotrebe resursa) iznosili 3,86 % BDPa, dok je prosjek EU 2,46 %. Tako prihodi od nameta povezanih s okolišem u 2014. iznose 10,51 % ukupnih prihoda od poreza i doprinosa za socijalno osiguranje (prosjek EUa je 6,55 %). S tako visokim udjelom parafiskalnih nameta nalazimo se na visokom 2. mjestu u EU, odmah iza Slovenije. Međutim, ako istovremeno uzmemo u obzir činjenicu da se Slovenija nalazi na drugom mjestu u EU po stopi recikliranja komunalnog otpada (61 %), a Hrvatska na začelju sa 17 % stope recikliranja komunalnog otpada, lako izvlačimo zaključak da Hrvatska s tako visokim “zelenim oporezivanjem” vrlo neučinkovito troši “zeleni” novac.
U namete povezane s okolišem ubrajaju se “energetske” takse koje se plaćaju na goriva i struju, “transportne” takse povezane s registracijom vozila i takse povezane s onečišćenjem i resursima. Takse povezane s onečišćenjem uključuju takse koje se odnose na emisije u zrak i naknade koje plaćaju proizvođači i uvoznici ambalaže, baterija, vozila, EE opreme, ulja, guma i baterija koje se plaćaju Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Takse povezane s resursima su nameti za zaštitu i korištenje voda koje se plaćaju Hrvatskim vodama. Prema podacima EU Komisije prema udjelu nameta povezanih samo s onečišćenjem i resursima (isključujući “energetske” i “transportne” takse) u odnosu na BDP, a koji se plaćaju Fondu i Hrvatskim vodama, u 2013. godini bili smo na 1. mjestu u EU odnosno udio ovih nameta u odnosu na BDP bio je 5 puta veće od EU-28 prosjeka. Dakle, možemo konačno reći da smo u nečemu prvi u okolišnom sektoru na nivou EU.
Slika prikazuje ukupne okolišne takse (environmental taxes) kao postotak BDPa kao i udio ekoloških taksi grupiranih u tri kategorije (energy, transport i pollution & resources). Hrvatska je prikazana zeleno, a EU prosjek crveno.*
Trend visokih okolišnih nameta i dalje raste. Prema podacima Eurostata ukupni iznos okolišnih nameta u Hrvatskoj u 2013. god. iznosio je 1,524.00, u 2014. god. 1,661.39, u 2015. godini 1,800.00 miliona eura. http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do?dataset=env_ac_tax&lang=en
Da zaključimo, u Hrvatskoj je visina okolišnih naknade koje se slijevaju u državne institucije obrnuto proporcionalna količini recikliranog otpada. Okolišni nameti visoki, stope recikliranja niske.
