Author page: Vesna Petrović

Analiza Europske komisije: Hrvatska zaostaje u prelasku s linearne na kružnu ekonomiju

analize-uzroci-i-pokazatelji

U svibnju 2016. EU komisija je pokrenula pregled aktivnosti u području okoliša kroz dvogodišnji ciklus analize. Prvi korak Komisije je bio sastavljanje 28 izvješća za svaku EU zemlju članicu. Vezano za područje kružnog gospodarstva, Komisija je zaključila da Hrvatska zaostaje u prelasku s linearne na kružnu ekonomiju*.  Pokazatelji: nizak indeks ekoloških inovacija: indeks inovacija za Hrvatsku je 67, dok je na vrhu…

Centri za ponovnu uporabu

centri-za-ponovnu-uporabu

Ponovna uporaba je definirana kao svaki postupak kojim se omogućava ponovno korištenje proizvoda ili dijelova proizvoda, koji nisu otpad, u istu svrhu za koju su izvorno načinjeni. Centri za ponovnu uporabu su gospodarski subjekti koji razne predmete prikupljaju direktno od posjednika (građana, pravnih osoba) i nakon provjere i manjih prepravaka vraćaju na tržište kao rabljene proizvode te ovakva djelatnost predstavlja aktivnost sprječavanja nastanka otpada, što je temelj hijerarhije gospodarenja otpadom. U Hrvatskoj postoji nekoliko subjekata čija djelatnost se može podvući pod definiciju ponovne uporabe. To su socijalna zadruga Humana Nova, Reto Centar, Remar centar, a nedavno je i komunalno poduzeće PRE-KOM iz Čakovca otvorilo svoj centar za ponovnu uporabu. 

LIFE natječaj

ocuvanje-okolisa

Program LIFE objavio je natječaj za prijavu LIFE projektnih prijedloga za 2017. godinu. LIFE program je financijski instrument EU usmjeren na inovativne projekte iz područja okoliša i klimatskih  aktivnosti. Iz LIFE programa bespovratnim sredstvima sufinanciraju se: pilot projekti, demonstracijski projekti, projekti najbolje prakse. Stopa sufinanciranja za teme: Okoliš i učinkovitost resursa te Upravljanje okolišem i informiranje je 60% prihvatljivih troškova. U ovogodišnjem natječaju, Europska komisija posebno potiče prijavu „close to market“ projekata koji pronalaze uspješna rješenja na okolišna i klimatska pitanja, a ujedno doprinose razvoju kružnog gospodarstva.

Subvencija za gradnju reciklažnih dvorišta kao nagrada gradovima i općinama za neprovođenje zakona

reciklazno-dvoriste

Na web stranici http://www.strukturnifondovi.hr/natjecaji/1387 objavljen je poziv jedinicama lokalne samouprave na dostavu projektnih prijedloga (bespovratna sredstva) za izgradnju reciklažnih dvorišta. Kako je navedeno u tekstu poziva cilj poziva je pružanje potpore jedinicama lokalne samouprave u obliku dodjele bespovratnih sredstava koja će se koristiti za izgradnju i opremanja reciklažnih dvorišta.  Građenje reciklažnih dvorišta uključuje građevinske radove, opremu i nadzor, tehničku pomoć za upravljanje projektom i provedbu informativno – obrazovnih aktivnosti.

Reciklaža staklene ambalaže

reciklaza-staklene-ambalaze

stakleni otpadNa web stranici Ministarstva zaštite okoliša i energetike objavljen je članak o posjeti ministra Dobrovića tvornici Vetropack Straža koja se bavi proizvodnjom staklene ambalaže, pri čemu kao sirovinu koristi otpadno ambalažno staklo http://www.mzoip.hr/hr/ministarstvo/vijesti/ministar-dobrovic-vetropack-straza-je-primjer-kako-u-praksi-funkcionira-kruzno-gospodarstvo.html Prema navodima iz članka Vetropack Straža i dalje uvozi određenu količinu otpadnog stakla jer joj količina prikupljenog staklenog otpadnog krša u RH ne zadovoljava potrebe za sirovinom. Zanimljiva je to informacija jer znamo da se u Hrvatskoj na odlagališta i dalje bacaju velike količine staklene ambalaže. A na koji se uopće način prikuplja staklena ambalaža u RH? Jedan dio ambalaže pokriven je povratnom naknadom od 0,50 kn. Riječ je o staklenoj ambalaži od pića te se veći dio ove ambalaže vrati u sustav reciklaže budući su potrošači stimulirani naknadom od 0,50 kn /boci vraćati praznu ambalažu nazad u trgovine. Ostala staklena ambalaža prikuplja se putem zelenih spremnika u okviru eko-otoka i u reciklažnim dvorištima. Međutim, riječ je o volonterskom principu i nema umanjenja naknade za odvoz smeća ako građani odvajaju svoj otpad te vrlo mali broj građana na ovaj način odvaja i odlaže staklenu ambalažu. Dakle, komunalna poduzeća bi morala pružiti uslugu odvajanja otpada od vrata do vrata kako bi  građani staklenu ambalažu mogli odvojiti u posebnu (zelenu) vreću, i pri tome imati manju cijenu odvoza kućnog smeća.

Planovi gospodarenja otpadom

gospodarenje-otpadom

Vlada RH donijela je dugo očekivani Plan gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017. – 2022. god. Plan je objavljen u Narodnim novinama br. 3/17. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_01_3_120.html, engleska verzija: http://www.mzoip.hr/doc/management_plan_of_the_republic_of_croatia_for_the_period_2017-2022.pdf Nakon što je Plan donesen Hrvatska će moći povlačiti sredstva iz EU fondova za projekte gospodarenja otpadom, što je dobro. Međutim, važnost Plana, osim spomenute mogućnosti dobivanja sredstava, se uglavnom precjenjuje. Hrvatska je i…