U pravilniku koji regulira odlagališta navedeno je da je na odlagalište otpada dozvoljeno odlaganje otpada koji je prethodno obrađen što između ostalog podrazumijeva i odvojeno sakupljanje biorazgradivog komunalnog otpada koji se predaje na postupke daljnje obrade (primjerice kompostiranje) te da sva postojeća odlagališta otpada u RH moraju biti usklađena sa zahtjevima tog pravilnika do 31. prosinca 2018. godine.

Kako vidimo da odvojeno sakupljanje biorazgradivog komunalnog otpada nije provedeno u mnogim gradovima uključujući i Zagreb, proizlazi da sva ta odlagališta kao i odlagalište Jakuševac ne zadovoljavaju uvjete iz spomenutog pravilnika. Iako dakle neusklađena, ova odlagališta nisu zatvorena krajem 2018. godine. Ipak, zatvoreno je 17 odlagališta Odlukom ministra zaštite okoliša i energetike.

Ova Odluka donesena je na temelju dokumenta Dinamika zatvaranja odlagališta u kojemu između ostalog stoji zanimljiva konstatacija vezana za odlagalište Jakuševac: „Riječ je o jednom od rijetkih objekata u Republici Hrvatskoj koji ima funkciju usporedivu s Centrom za gospodarenje otpadom u cjelokupnom opsegu predviđenom projektnom dokumentacijom te ispunjava kriterije potrebnih objekata te obavljanja aktivnosti koje treba imati CGO, a vezanih uz sakupljanje, obradu te propisno deponiranje otpada kako je navedeno u Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. godine (reciklažno dvorište, reciklaža građevinskog otpada, prikupljanje i energetsko iskorištavanje odlagališnog plina, postrojenje za obradu biootpada – kompostanu, pročišćavanje procjednih voda, odlaganje komunalnog otpada).“

Činjenica je da Hrvatska nije uspjela ispoštovati plan da do kraja 2018. godine zatvori sva neusklađena odlagališta. Osim neulaganja u infrastrukturu za odvojeno sakupljanje i obradu komunalnog otpada, relativno jeftine cijene odlaganja otpada dovele su nas u sadašnju situaciju.

Jedna od mjera za smanjenje odlaganja otpada je i naknada za odlaganje otpada koju bi trebale plaćati tvrtke koje upravljaju odlagalištem. Ova naknada je predviđena još 2013. Zakonom, ali nikad nije implementirana jer Ministarstvo zaštite okoliša nije nikada donijelo  propis kojim se propisuje način obračuna naknade za odlaganje komunalnog otpada, iako je samo sebi propisalo da će ga donijeti do srpnja 2014 godine(??!!).

U Europskoj Uniji naknade za  odlaganje otpada uvedene su u 24 države, dok Cipar, Njemačka, Hrvatska i Malta nisu implementirale ove naknade. Sve ove zemlje osim Njemačke, imaju loše rezultate u gospodarenju otpadom. Njemačka ima zabranu odlaganja neobrađenog otpada od 1.6.2005. Visine naknada su različite, Austrija 87 EUR/t, Belgija 101,91 EUR/t, Danska 79 EUR/t, Finska 70 EUR/t, Poljska od 33 do 64 EUR/t, Slovenia 11 EUR/t, Rumunija 26 EUR/t itd.

Ipak, Vlada je Uredbom propisala plaćanje tzv. poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada koju bi trebale plaćati jedinice lokalne samouprave.  Iako nije riječ o naknadi za odlaganje otpada, ima sličnu namjenu jer je riječ o naknadi za masu prikupljenog miješanog komunalnog otpada koja je iznad propisane granične količine miješanog komunalnog otpada. A kako kod nas miješani komunalni otpad u pravilu završi na odlagalištu možemo reći da je riječ o ekvivalentu naknadi za odlaganje. Pohvalno je da se uvela ova naknada, iako je šteta da nije uvedena prije barem 10- tak godina.

Problem je međutim da su propisane naknade preniske. Tako naknada za 2017. i 2018. godinu iznosi 100,00 kuna po toni, za 2019. i 2020. godinu 150,00 kuna po toni,  a za 2021. i 2022. godinu 200,00 kuna po toni.  Naime, imajući u vidu da se cijene zbrinjavanja i/ili oporabe određenih vrsta plastike ili biorazgradivog otpada na tržištu iznose i preko 500,00 kn/t  proizlazi da će JLS-ima za neke vrste problematičnog otpada i dalje biti jeftinije odlaganje nego selektivno sakupljanje.

 

 

Ostavi komentareZatvori komentare

4 Comments

  • milickovic
    Posted 30/01/2019 at 11:44 0Likes

    https://m.facebook.com/ekozona.hrt.hr/?ref=bookmarks

    novinar urednik Journalist Editor Mladen Iličković Eko zona HRT tel. 00385 (0)1 634 4163 mob. 00385 (0) 99 634 8176 fax. 00385 (0) 1 634 3585

    • Vesna Petrović
      Posted 30/01/2019 at 12:56 0Likes

      Imamo usklađene teme.-)

  • Teo Čolan dr.vet.med.
    Posted 01/02/2019 at 08:15 0Likes

    Treba prije svega napomenuti da kategorizacija odlagališta još uvijek nije provedena te se sva odlagališta u RH smatraju neusklađenima. Drugo, prosječna cijena odlaganja otpada u RH (kreće se u rasponu od 30 do 50 Eur/t) kao i iznos koji plaćaju korisnici javne usluge sakupljanja otpada, dugoročno će (drastično) rasti. Na povećanje cijena utjecati će nekoliko faktora, u prvom redu trošak odvojenog sakupljanja otpada koji se neće moći kompenzirati cijenom sirovina dobivenih iz otpada. Prema podacima HAOP-a Hrvatska je godišnje izvozila oko 11.500 tona miješane otpadne plastike i oko 100. 000 tona miješanog otpadnog papira. Najveći dio ovog otpada završavao je na kineskom tržištu. Od 01. siječnja 2018. godine Kina je zabranila uvoz određenih kategorija otpada (obojeni metali, miješana otpadna plastika i miješani otpadni papir) koji sadrži više od 0,3% onečišćenja. Kako u RH u registriranim objektima nema dovoljno kapaciteta za kvalitetno sortiranje kao ni za materijalnu ili energetsku oporabu navedenih kategorija otpada (osobito otpadne plastike), doći će do povećanja stope njihovog odlaganja i/ili rasta troškova zbog zbrinjavanja u inozemstvu. Na rast naknada za odlaganje otpada i javnu uslugu prikupljanja otpada utjecati će i plaćanje penala EU ako ne ispunimo obveze u gospodarenju otpadom koje smo preuzeli Ugovorom o pristupanju RH u EU i Direktivama o otpadu. U tom smislu najveći problem predstavljaju količine odloženog biootpada koji su danas veće nego referentne 2009. godine. Svjetska Banka procjenjuje da će RH (2023.) biti kažnjena u paušalnom iznosu od 10,234 milijuna eura i dnevnom kaznom u iznosu od 42.024 eura (15.338.760,00 Eura godišnje).
    Osim toga Prijedlogom Izmjenama i dopunama Zakona o održivom gospodarenju otpadom koji je upućen u Saborsku proceduru, uvodi se i nova naknada. „Grad Zagreb i jedinica lokalne samouprave (JLS) na čijem se području nalazi odlagalište otpada, imaju pravo na novčanu naknadu za korištenje odlagališta otpada“. Obveznik plaćanja naknade će biti jedinica lokalne samouprave koja koristi odlagalište otpada druge jedinice lokalne samouprave. S obzirom da su obveznici plaćanja naknade JLS a ne komunalne tvrtke, trošak iste će se prebaciti na građane/tvrtke kroz povećanje komunalne ili neke druge naknade koja je prihod JLS.

  • Vesna Petrović
    Posted 01/02/2019 at 08:34 0Likes

    Slažem se. Cijene javne usluge prikupljanja otpada će morati rasti iz svih navedenih razloga. Prolazi vrijeme jeftine usluge odvoza komunalnog otpada. Ljudi se bune…još kad im razno-razni političari-stručnjaci i novinari pune glave da se odvajanjem otpada dobiva sirovina od koje se može zaraditi , sigurno im nije jasno kako sad to poskupljenje. Godine nečinjenja javnih vlasti, od nacionalnog do lokalnog nivoa, dolaze na naplatu građanima.

Ostavi komentar