Nedavno je Uprava za inspekcijske poslove Ministarstva zaštite okoliša i energetike (Ministarstvo) izdala prekršajni nalog jednoj privatnoj tvrtki jer nije tri radna dana prije planiranog slanja pošiljke otpada isto najavili inspekciji zaštite okoliša. Zbog navedenog prekršaja Ministarstvo je ovom poduzeću izreklo kaznu od 100.000,00 kn, a odgovornoj osobi 25.000,00 kn. (!!??) Pri izricanju novčane kazne inspekcija je zapravo bila vrlo blaga jer nadležni propis za ovaj prekršaj predviđa kaznu do 300.000,00 kn za pravnu osobu, a do 50.000,00 kn za odgovornu osobu. Nevjerojatni su iznosi ovih kazni za tako benigan prekršaj jer nije riječ o nikakvoj potencijalnoj havariji ili zagađenju okoliša već o administrativnoj obavezi. Zapitajmo se tko piše i odobrava ovakve sulude odredbe.

Da pojasnimo, spomenuta tvrtka bavi se trgovinom otpadnim željezom te ga izvozi, a prema važećem Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (Zakon) izvoznik koji planira poslati kamion otpadnog željeza, stakla, papira ili drugog neopasnog otpada u inozemstvo, dužan je e-poštom inspekciji zaštite okoliša poslati obavijest o planiranom izvozu tri radna dana prije slanja pošiljke preko granice.

U obrazloženju prekršajnog naloga inspekcija se poziva na članak Zakona kojim je ova odredba propisana te na EU direktivu koja regulira prekogranično trgovanje otpadom. Istina je da je ova sporna odredba propisana Zakonom, međutim istina je i da spomenuta EU direktiva nigdje ne spominje da se za pošiljku neopasnog otpada treba tri dana prije isporuke obavijestiti Ministarstvo. Ovdje je riječ o starom hrvatskom birokratskom spinu, gdje se uvođenje birokratskih nameta opravdava obavezama iz EU direktiva. U ovom konkretnom slučaju, obaveza najave pošiljke neopasnog otpada čista je HR birokratska izmišljotina. Što je još zanimljivije, ova obaveza nije postojala u prijašnjim propisima, već je uvedena Zakonom iz 2013. godine, dakle godini kad smo pristupili Uniji i kada se trebalo olakšati trgovanje otpadnim sekundarnim sirovinama s EU državama, a ne isto zakomplicirati.

U današnjim okolnostima tržišta, pomanjkanja radne snage i dostupnosti prijevoznika, vrlo je teško najaviti pošiljku neopasnog otpada u propisanom roku. Postoji niz primjera u kojima prijevoznici kasne, pošalju kamion koji nije adekvatan za utovar ili čak i otkažu utovar robe. Ovo su samo neke od situacija u kojima je nemoguće uvijek definirati točan dan isporuke. Ponekad je vrlo teško utjecati na prijevoznike i njihove kamione te točno predvidjeti dan i vrijeme utovara.

Da je riječ o nepotrebnoj birokratskoj proceduri, shvatili su čak i u Ministarstvu te su u programu Vlade za administrativno rasterećenje gospodarstva za 2019. godinu naveli da će se ova odredba ukinuti u prvom tromjesečju 2019. godine. No, inspekciju to nije spriječilo da bez obzira na skoru najavu ukidanja ove odredbe, odrede tako drastično visoku kaznu.

Zanimljivo je vidjeti kako s druge strane Ministarstvo/Vlada poštuje rokove koje sami sebi propisuju tim istim Zakonom ili nacionalnim planovima. Evo nekih primjera:

Vlada je trebala donijeti Plan gospodarenja otpadom RH do 31.12.2014. Plan je donesen 5.1.2017.
Vlada je trebala donijeti Izvješće o provedbi  Plana gospodarenja otpadom u RH (2007.-2015.) do 31.12.2013. Izvješće nije doneseno.

 

Ministar je do 23.7.2014. trebao donijeti pravilnik o referentnim laboratorijima, o naknadama zbog blizine neusklađenog odlagališta, o registru gospodarenja posebnim kategorijama otpada, o informacijskom sustavu gospodarenja otpadom. Pravilnici nisu nikad doneseni.
Ministar je do 23.7.2014. trebao donijeti pravilnike o odlagalištima i o termičkoj obradi otpada. Pravilnici su objavljeni 21.10.2015., odnosno 17.8.2016.  
Vlada je do 23.7.2014. trebala donijeti uredbu o usklađenosti odlagališta. Uredba nije nikad donesena.
Vlada je do 23.7. 2014. trebala donijeti uredbu o komunalnom otpadu. Uredba je donesena 26.5.2017.  
Vlada je do 23.7. 2014. trebala donijeti uredbe o posebnim kategorijama otpada. Uredba za ambalažu donesena je 10.9.2015, za baterije 1.10.2015, a za vozila 14.10.2015.
Do 31.12.2016. trebalo je smanjiti količinu biorazgradivog otpada koji se u RH odlaze na 378.088 t Nije postignuto. Odloženo je 831.977 t
Do 31.12. 2018. trebalo je zatvoriti sva neusklađena odlagališta. Nisu sva zatvorena.
Prema Planu gospodarenja otpadom RH od 2007. do 2015. predviđeno je da se do 2013. godine u RH izgradi 13 centara za gospodarenje otpadom. Nije izgrađen niti jedan.

Za sva ova kašnjenja ili neispunjenja propisanih i planiranih obaveza nijedan ministar nikad nije snosio nikakvu odgovornost. S druge strane, poduzetnik iz ove priče koji nije ispoštovao rok jedne odredbe koja se uskoro i ukida jer nema nikakvog smisla, platit će kaznu od 100.000,00 kn (plus 25.000,00 kn) tom istom Ministarstvu koje se bez ikakvih sankcija ne pridržava vlastitih propisanih obaveza.

Ostavi komentareZatvori komentare

Ostavi komentar