Na lokaciji tvrtke TIPOS RESURS d.o.o. u gospićkoj industrijskoj zoni utvrđeno je nedopušteno postupanje s otpadom, pri čemu je prema zasad dostupnim informacijama u tlu zabilježeno značajno prekoračenje vrijednosti bakra, a u podzemnim vodama prisutnost PFAS spojeva. Unatoč propustu poslovično spore domaće birokracije u rješavanju ovog problema, važno je naglasiti da onečišćenje zraka nije zabilježeno, tlo izvan same lokacije nije zagađeno, a ispitana podzemna voda ne koristi se za javnu vodoopskrbu. Analize lokalne flore, uključujući kupus kao izvrstan bioindikator, potvrđuju dobru kvalitetu okoliša, što znači da građani nisu u zdravstvenoj opasnosti.

Osnovne informacije o lokaciji i otpadu

  • Lokacija: Industrijska zona (industrijski kompleks) na kojoj je tvrtka TIPOS RESURS d.o.o. skladištila i odlagala otpad.
  • Vrsta i stanje otloženog otpada:
    • U tlu (zakopani otpad): mješavina plastičnog i građevinskog otpada.
    • Na vanjskom platou (tzv. “crna hrpa”): prevladava samljevena plastika različitog porijekla (mikroplastika).

Klasifikacija i opasna svojstva otpada

Utvrđeno je opasno svojstvo HP 14: Ekotoksično – otpad koji predstavlja ili može predstavljati neposredan ili odgođen rizik za jedan ili više segmenata okoliša (tlo, voda, zrak, biljni i životinjski svijet).

Druga opasna svojstva koja nisu utvrđena na ovoj lokaciji:

  • HP 1: Eksplozivno | HP 2: Oksidirajuće | HP 3: Zapaljivo
  • HP 4: Nadražujuće (nadražuje kožu i uzrokuje oštećenje oka)
  • HP 5: Specifična toksičnost za ciljane organe (STOT) / aspiracijska toksičnost
  • HP 6: Akutna toksičnost | HP 7: Karcinogeno | HP 8: Korozivno
  • HP 9: Infektivno | HP 10: Toksično za reprodukciju | HP 11: Mutageno
  • HP 12: Oslobađanje akutno toksičnog plina | HP 13: Senzibilizirajuće
  • HP 15: Otpad koji može naknadno manifestirati neko od navedenih opasnih svojstava

Analiza utjecaja na okoliš

1. Utjecaj na zrak

Nije utvrđeno onečišćenje zraka. Sva provedena mjerenja potvrđuju da u okolici lokacije nije bilo povišenih emisija onečišćujućih tvari.

2. Utjecaj na tlo (unutar lokacije)

Republika Hrvatska, osim Pravilnika o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja, nema zakonodavstvo koje propisuje granične vrijednosti parametara onečišćenja ovisno o načinu korištenja zemljišta. Za razliku od Hrvatske, pojedine države članice EU-a imaju pravilnike s graničnim vrijednostima prilagođenim namjeni površina (npr. dječja igrališta, stambene zone, parkovi, industrijske i komercijalne površine, poljoprivredna zemljišta za uzgoj usjeva ili ispašu stoke).

Na temelju takvih pravilnika iz Njemačke, Švicarske, Slovenije, Italije i Slovačke, izrađen je prijedlog graničnih vrijednosti za RH[1].

Tablica 1. Izmjerene koncentracije teških metala na lokaciji TIPOS RESURS d.o.o. i preporuke za industrijska područja:

ElementIzmjereno (mg/kg)[2]Udaljenost od 10 mPreporuka za ind. zone
Cd (Kadmij)0,84 – 7,4/50
Cu (Bakar)680 – 9.94657500
Pb (Olovo)61,2 – 1.051/1.000
Zn (Cink)143 – 644/1.200
Sb (Antimon)2,52 – 144/nema preporuke
As (Arsen)0,69 – 2,83/100
Cr, Ni, Hg, Mo, CoIspod granica za poljoprivredu//

Zaključak analize tla: Prema dostupnim podacima, značajno prekoračenje graničnih vrijednosti teških metala u tlu na samoj lokaciji utvrđeno je jedino za bakar (Cu).

3. Utjecaj na tlo izvan lokacije

Nije utvrđen utjecaj. Uzorci tla izvan zone otpada u najvećoj mjeri odgovaraju srednjim vrijednostima koncentracija teških metala karakterističnima za tla Hrvatske i Europe.

4. Utjecaj na floru u blizini lokacije

Nije utvrđen negativan utjecaj.

  • Koncentracije metala u stablu smreke na samoj lokaciji ne ukazuju na povećanu bioakumulaciju.
  • Koncentracije metala u listu kupusa uzgajanog u Bilajskoj ulici su niske ili ispod granice kvantifikacije, što potvrđuje dobru kvalitetu tla. Kupus se inače smatra izvrsnim bioakumulatorom i referentnim indikatorom zagađenja u ekološkoj znanosti.

5. Utjecaj na podzemne i pitke vode

  • PFAS onečišćenje: U dva nizvodna piezometra utvrđena je prisutnost ukupnih PFAS spojeva. Za ostale ispitivane pokazatelje (metali, PCB, klorirana otapala i dr.) nisu utvrđena prekoračenja. Granična vrijednost koja je prekoračena odnosi se na standarde za pitku vodu iz slavine, no važno je naglasiti da se iz ispitivanih podzemnih voda ne crpi voda za piće.
  • Utjecaj na pitku vodu: Za sada nije utvrđeno zagađenje pitke vode. Na predmetnoj lokaciji nema javne vodoopskrbe iz tog podzemnog vodonosnika, a trenutno nema ni dostupnih podataka o hidrauličkoj povezanosti tog vodonosnika s aktivnim vodocrpilištima.
  • Mikrobiološko zagađenje (neovisno o otpadu): U svim uzorcima iz piezometara pronađeni su indikatori fekalnog onečišćenja – bakterije Salmonella i Escherichia coli. Uzrok ovog zagađenja leži u propusnim septičkim jamama, oštećenim kanalizacijskim cijevima ili nekontroliranom gnojenju stajskim gnojem, što znači da nije povezano s odloženim otpadom.

Zaključak

  • Je li u Gospiću došlo do zagađenja okoliša?
    Da, na tlu unutar same zone otpada te u podzemnim vodama u pogledu PFAS spojeva.
  • Jesu li u ovom trenutku građani Like i Gospića u zdravstvenoj opasnosti?
    Nisu.
  • Je li lički krumpir zdrav?
    Jeste.
  • Mogu li krave pasti na ličkim pašnjacima?
    Mogu.
  • Je li bilo nedopuštenog postupanja s otpadom na lokaciji?
    Jeste.
  • Je li zakazala hrvatska birokracija?
    Jeste. Kao što, nažalost, zakazuje svakodnevno već desetljećima, ne obavljajući svoje usluge prema građanima i tvrtkama pravovremeno i odgovorno u tisućama sličnih i različitih primjera.


[1] PROGRAM TRAJNOG MOTRENJA TALA HRVATSKE, Projekt Izrada Programa trajnoga motrenja tala Hrvatske s pilot projektom LIFE05 TCY/CRO 000105

[2] Geotehnički fakultet u Varaždinu, Nalaz i mišljenje vještaka zaštite  okoliša za lokaciju industrijskog kompleksa Gospić, Bilajska 50.

Show CommentsClose Comments

Leave a comment