Oznaka: energetska oporaba otpada

Energetska oporaba otpada u RH – Tabu tema za koju ne postoji konkretan plan

Energetska oporaba otpada u RH – Tabu tema za koju ne postoji konkretan plan

Sredinom prosinca prošle godine u Zagrebu je održan Njemačko – hrvatski forum pod nazivom „Technology Forum on Resources & Energy Recovery“. Na forumu su predstavljeni rezultati projekta „Capacity Building Climate Protection Croatia“ koji su provodile njemačke tvrtke Goduni i MUEG GmbH uz podršku Federalnog ministarstva za okoliš, zaštitu prirode, graditeljstvo i nuklearnu sigurnost SR Njemačke te organizacija EUKI – Europska klimatska inicijativa. Cilj projekta je bio ambiciozan – pružanje potpore Vladi RH u otkrivanju ogromnog potencijala pretvorbe otpada u energiju. Konzultanti su analizirali podatake o količinama i vrstama otpada koji nastaju u RH i kapacitete za energetsku oporabu otpada. Izvori s kojima su provjeravali podatke o energetskoj bilanci su tvornice cementa u Kaštel Sućurcu, Koromačnom, Puli i Našicama te Regionalni centar za gospodarenje otpadom Marišćina koji proizvodi RDF (gorivo iz otpada niže kvalitete). Jedan od zanimljivijih zaključaka koji je prikazan u studiji je da trenutno niti jedna cementara osim cementare u Našicama nije tehnički opremljena da bi mogla preuzimati RDF gorivo, dok bi sve cementare mogle koristiti SRF (gorivo iz otpada više kvalitete). Da bi i ostale cementare mogle koristiti RDF potrebno je uložiti u tehničke preinake postrojenja za proizvodnju cementa. U ovom trenutku jedino cementara Holcim u Koromačnom ima važeću dozvolu za energetsku oporabu goriva iz otpada.

Forum su iskoristili i predstavnici njemačkih proizvođača opreme koji su predstavili svoje tehnologije za obradu otpada odnosno sortirnice otpada koje koriste NIR tehnologiju https://www.youtube.com/watch?v=f0OZ7Mlmkvk
Oni su izrazili stav da se isplati instalacija samo postrojenja – sortirnica velikih kapaciteta koja omogućuju fleksibilnost u smislu podešavanja kvalitete outputa materijala. Na tom tragu se vjerojatno temelji i jedna od preporuka studije koja za Hrvatsku predlaže izgradnju četiri velika regionalna centra u okolici Osijeka, Zagreba, Splita i Istra-Rijeka, koji bi između ostalog proizvodili i gorivo iz otpada koje bi koristilo u cementarama u Dalmaciji, Istri i Slavoniji.

Na konferenciji smo i čuli da RDF iz Marišćine ne zadovoljava zahtjeve cementara za kvalitetu goriva (18 GJ/ Mg goriva). Navedeno je i da je u specifikaciji projekta Marišćina bilo prikazano da će gorivo iz otpada koji će se proizvoditi u Marišćini imati energetsku vrijednost 16-18 GJ/ Mg, ali da RDF koji se danas proizvodi u Marišćini ima vrijednost 15 -16 GJ/ Mg te je upitan njegov plasman na tržištu. U tom smislu istaknuto je da bi novi regionalni centri trebali biti projektirati na način da proizvode gorivo više kvalitete.

Konzultanti su mišljenja da novčani poticaji koji Fond za zaštitu okoliša plaća cementarama (100 kn/t) za spaljivanje guma nisu dobri jer se time direktno smanjuje tržišni interes cementara za korištenje RDF-a/SRF-a.

Vrlo zanimljivo je bilo i izlaganje Brune Antolovića iz HEP-a od kojeg smo saznali da HEP ima interes na lokacijama postojećih infrastrukturnih objekata izgraditi postrojenja za energetsku oporabu otpada. Međutim, u realizaciju ovih projekata ne ulaze jer od države/ ministarstva nemaju odgovor koji je nacionalni plan vezan za energetsku oporabu.

A koji je plan države po ovom pitanju? Nema ga (još). U Planu gospodarenja otpadom 2017. – 2022. energetska oporaba otpada uopće nije razrađena, točnije Planom se planira planiranje energetske oporabe (?!). Tako je za cilj (1.4) odlaganje manje od 25 % komunalnog otpada navedena mjera (M 1.4.6) planiranje energetske oporaba otpada što uključuje analizu i ocjenu potrebe za energetskom oporabom otpada u sljedećem planskom razdoblju. Rok za izradu ove analize je 2020. godina. Za ovu analizu predviđen je iznos od 1.000.000,00 kn. Planom je predviđeno da za nju treba uzeti u obzir rezultate mjere 3.1. Plana – Analiza postojećih i potrebnih kapaciteta za obradu opasnog otpada u cilju unaprjeđenja sustava gospodarenja opasnim otpadom, za koju je također predviđeno financiranje u iznosu od 1.000.000,00 kn, a rok je 2019. godina.

Zaključno, umjesto da Plan gospodarenja otpadom RH, temeljem analiza  postojećeg stanja utvrdi konkretne mjere za unaprjeđivanje postupaka oporabe što uključuje i mrežu građevina i uređaja za gospodarenje otpadom, mi smo dobili Plan za 2017. do 2022. koji vezano za energetsku oporabu otpada planira planiranje (!!?).