Tijekom 2022. godine Svjetska banka je u okviru projekta „Tehnička pomoć za održivo gospodarenje otpadom – prijelaz na kružno gospodarstvo“ izradila i Akcijski plan za implementaciju kružnog gospodarstva u sektor gospodarenja građevnim otpadom u Hrvatskoj. Sektor građevinarstva u Hrvatskoj identificiran je kao sektor u kojem postoji značajan potencijal za primjenu načela kružnog gospodarstva jer građevinski sektor uključuje mnoge gospodarske subjekte duž cijelog lanca opskrbe i lanca vrijednosti.
U konačnici Akcijski plan za implementaciju kružnog gospodarstva u sektor gospodarenja građevnim otpadom u Hrvatskoj rezultirao je s popisom ciljeva, iz kojih proizlaze mjere i aktivnosti. Cjelokupni popis ciljeva, mjera i aktivnosti nalazi se u poglavlju 4. Akcijskog plana.
I kako to obično biva dobili smo skupi dokument koji će zacijelo čučati na nekoj web stranici do daljnjeg i kojeg će u cijelosti pročitati, a kamoli implementirati… vjerojatno nitko.
Evo nekoliko primjera (neostvarivih) ciljeva, mjera i aktivnosti koje je Plan zacrtao.
Platforma za kružno gospodarenje građevnim otpadom
Mjera 1.1. Poboljšati suradnju između svih dionika u lancu postupanja s građevinskim otpadom, kao što je lokalna vlast koja je nadležna za implementaciju propisa, ministarstva koja kreiraju propise i tvrtki koje moraju raditi u skladu s tim propisima. To bi u praksi značilo osnivanje neformalne platforme za kružno gospodarenje građevnim otpadom u okviru koje bi se periodički organizirali okrugli stolovi na kojima bi sudjelovali predstavnici javnog i privatnog sektora, a sastanke bi koordinirao Odbor za kružno gospodarstvo. Zamišljeno je da nositelj ove aktivnosti bude Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Ovaj prijedlog je dobar, ali naravno da se nikakvi okrugli stolovi ovog tipa nisu održavali niti će se održati pod kapom Ministarstva, niti postoji neki stvarni Odbor za kružno gospodarstvo.
Bolja elaboracija postupanja s otpadom u građevinskim projektima
Aktivnost 2.3.1. Kao sastavni dio glavnog projekta za gradilišta na kojima se očekuje da će nastati više od 200 t građevnog otpada propisati obavezu izrade Elaborata gospodarenja otpadom. Elaborat je zamišljen kao standardni obrazac u kojem bi projektant imao zadatak utvrditi vrste građevnog otpada i procjenu očekivane količine građevnog otpada koja će nastati, okvirnu procjenu troškova, prijedlog kružnog postupanja s građevnim otpadom i sl. Mišljenja smo da bi u slučaju projekata rušenja, izrada ovakvog elaborata trebala uključiti i sve elemente predložene u dokumentu Europske komisije pod nazivom Guidelines for the waste audits before demolition and renovation works of buildings, a što je u projektu propisano kao zasebna aktivnost 2.4.1.
Obaveza definiranja postupanja s građevnim otpadom u fazi pripreme dokumentacije za građevni projekt propisana je i postojećim hrvatskim propisima. Tako je u članku 76. Zakona o gradnji propisano da svaki projekt uklanjanja građevina mora sadržavati opis načina gospodarenja građevnim materijalom i otpadom nastalim uklanjanjem građevine. Nadalje, članak 22. Pravilnika o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (NN, 118/19, 65/20) propisuje da tekstualni dio glavnog projekta treba sadržavati posebne tehničke uvjete za gospodarenje građevnim otpadom koji nastaje tijekom građenja i pri uklanjanju građevine. Dakle, već postojećim propisima je određeno da tehnička dokumentacija građevinskih projekta treba sadržavati i opise planiranih postupanja s otpadom. U praksi je međutim najčešće slučaj da projektanti ne pridaju značajnu pažnju ovom dijelu projektne dokumentacije, već se zadovoljava puka forma po copy-paste principu. Stoga je ova predložena aktivnost vrlo korisna, a zahtijevala bi samo dopunu i izmjenu Pravilnika o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina.
Polog kao garancija da otpad neće biti nepropisno zbinut
Aktivnost 2.3.3. prijedlog da se investitori i/ili izvođači obavežu prije samog građenja osigurati financijsku garanciju, ili depozit/polog za slučaj da se na kraju radova utvrdi da je građevinski otpad nepropisno obrađen. Depozit bi bio vraćen ako bi se po okončanju građevinskih radova utvrdilo da je otpad propisno riješen. Ovakva praksa postoji u nekim EU državama i dobra je mjera za prevenciju ilegalnog odlaganja građevinskog otpada te bi ju bilo dobro implementirati i u naše zakonodavstvo.
Mobilna e-ONTO aplikacija
Aktivnost 2.2.2. Poboljšana upotrebljivost e-ONTO-a stvaranjem mobilne aplikacija.Mobilna e-ONTO aplikacija bila bi iznimno korisno prijevoznicima otpada koji danas predstavljaju usko grlo te aplikacije.
Burza građevnog otpada
Aktivnost 5.1.1. Poboljšanje, razvoj i implementacija web-based alata kao što je online platforma za razmjenu, kupovinu, prodaju sekundarnog građevinskog materijala. I nova varijanta burze otpada Digitalne komore HGK nije se pokazala popularnom i upotrebljivom. Stoga je ovo dobar prijedlog da se kreira specifična burza za razmjenu materijala nastalih iz građevnog otpada.
Ostali prijedlozi mjera su više kao lista lijepih želja, a uključuju i dosta nekonkretnih aktivnosti kao što je izrada studija izvedivosti, izrada vodiča i uputa, analiza i procjena, treninga. Evo nekih:
- Obrazovne aktivnosti, uključujući obuku, smjernice i priručnik na temu izvješćivanja o građevnom otpadu.
- Definiranje smjernica o selekciji i uklanjanju opasnih tvari iz građevnog otpada.
- Ojačati kontrolne ovlasti lokalnih vlasti i državnog inspektorata o kaznenim djelima protiv okoliša u vezi s nezakonitim gospodarenjem otpadom
- Ulaganje u tehnološku opremu kao što su daljinske kamere u cilju povećanja i automatizacije kontrole ilegalnog odlaganja.
- Pojačati sankcije i novčane kazne protiv ilegalnog odlaganja otpada.
- Definiranje smjernica o provedbi procedure ukidanja statusa otpada
- Izgradnja i opremanje općinskih ili regionalnih reciklažna dvorišta za građevni otpad.
- Izrada smjernica za Zelenu javnu nabavu pri projektiranu, građenju i upravljanju poslovnim zgradama. itd. itd ..
