• Baselska konvencija o nadzoru prekograničnog prometa opasnim otpadom i njegova odlaganja jedini je svjetski međunarodni ugovor o otpadu i trgovini otpadom koji ima za cilj spriječiti i smanjiti izvoz opasnog i problematičnog otpada iz razvijenih zemalja u zemlje u razvoju koje nemaju adekvatnu tehnologiju za obradu otpada, ali i niske standarde zaštite okoliša i ljudskih prava. Hrvatska je ratificirala Baselsku konvenciju 1994. godine.
• Baselska konvencija usvojena je 1989. godine, ali na samom početku, zbog protivljenja pojedinih razvijenih zemalja, nije uspjela uključiti potpunu zabranu izvoza opasnog otpada namijenjenog zbrinjavanju u zemlje u razvoju.
• Ipak, 1995. godine unatoč protivljenju SAD-a, Kanade, Novog Zelanda i Japana usvojen je amandman Baselske konvencije kojim se zabranjuje izvoz opasnog otpada koji je namijenjen postupcima zbrinjavanja iz OECD i EU zemalja te Lihtenštajna u ostale zemlje, tzv. Basel Ban Amendment. Basel Ban Amendment sada je sastavni dio Konvencije kao novi članak 4.a i Prilog VII.
• Zanimljivo da je Hrvatska bile posljednja zemlja koja je ratificirajući Ban Amendment 2019. godine ispunila broj potreban za stupanje Basel Ban Amendmenta na snagu. Koji je razlog da je Hrvatska tako kasno odlučila ratificirati ovaj amandman ostaje zagonetka. Basel Ban Amendment konačno je stupio na snagu u prosincu 2019. Trenutno je 100 zemalja ratificiralo ovaj amandman.
• 2019. godine stranke Baselske konvencije usvojile su amandmane koji se odnose na otpad od plastike tzv. Plastic Waste Amendments čiji cilj je poboljšati kontrolu prekograničnog prometa otpadnom plastikom. Amandmani su stupili na snagu 1. siječnja 2021. godine.
• Trenutno Baselska konvencija ima 188 stranaka, među njima je i Hrvatska, a samo osam zemalja UN-a nije ju ratificiralo: Istočni Timor, Grenada, Haiti, San Marino, Južni Sudan, Fidži, Salomonovi otoci i SAD.
• SAD je jedina razvijena (članica OECD-a) država koja nije ratificirala Konvenciju.
Imate li pitanja i nedoumice vezane za uvoz/izvoz otpada kontaktirajte nas.
