Od 1. siječnja 2021. države članice morat će povećati svoje doprinose proračunu EU-a za 800 eura po svakoj toni nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada. Ova tzv. EU naknada za plastiku (plastic tax) predstavlja jednu od mjera usmjerenih ka povećanja EU proračuna, kojima će se financirati otplata EU duga od 750 milijardi EUR-a, a koji su nastali zbog financiranja mjera za oživljavanje EU gospodarstava pogođenih koronakrizom. Objavljeno je to u dokumentu koje je prihvatilo Europsko vijeće 21. srpnja ove godine.
Plastic tax težak 6 do 8 milijardi eura godišnje
Na temelju najnovijih podataka Eurostata, plastic tax koštat će države članice ukupno oko 6 do 8 milijardi eura godišnje. Njemačka i Francuska zemlje su s najvećim doprinosima: obje će zemlje svake godine uplaćivati najmanje 1 milijardu eura više u proračun EU zbog naknade za plastiku.
Koliko će Hrvatska plaćati u EU proračun za plastic tax?
Prema zvaničnim podacima za 2018. godinu u Hrvatskoj je na tržište plasirano 63.747,49 t ambalaže od plastike, a reciklirano je 23.586,577 t. Dakle, ostalo je 40.160,92 t nereciklirane plastične ambalaže te bi iznos koji bi Hrvatska na konto EU naknade za plastiku trebala uplatiti u EU proračun iznosio 32.128.736 EUR-a. Imajući u vidu da je Hrvatska u 2019. godini primjerice ukupno uplatila 496.596.756 EURa u proračun Unije, vidimo da je riječ o povećanju od oko 6 %. Međutim, za države koje imaju bruto nacionalni dohodak po stanovniku ispod prosjeka EU predviđen je tzv. diskont odnosno smanjenje financijske obaveze za određeni paušalni iznos pa će taj iznos u konačnici biti manji.
Na koji način će države prikupljati sredstva za plastic tax?
Svaka država može za sebe odrediti model po kojem će prikupiti sredstva za povećanje svog doprinosa u EU proračun. Primjerice, Austrija i Njemačka su donijele odluku da će EU nakandu za plastiku plaćati iz državnog proračuna te da neće uvoditi nove poreze građanima i gospodarstvu. Neke države članice već imaju poreze koji destimuliraju povećanje plastičnog nerecikliranog otpada. Primjeri su različit, tako Finska ima porez na ambalažu izrađenu od neobnovljivih prirodnih resursa, Italija za plastiku za jednokratnu uporabu, osim za kompostriranje ili recikliranu plastiku, Litva za kompozitnu plastiku, Slovenija za kompozite i papir presvučen plastikom, Velika Britanija za plastičnu ambalažu koja ne sadrži najmanje 30 % reciklirane plastike.
Plastic tax u EU promiče manipulaciju statistikama otpada
Iako je kalkulacija iznosa poreza na plastiku na prvi pogled jednostavna, razlika između težine (t) plastične ambalaže stavljene na tržište i reciklirane ambalaže množi se sa 800 EUR, u konačnici su stvari mnogo mutnije. Naime, među stručnjacima za otpad dobro je poznato da Eurostatova statistika otpada, nije ozbiljno usporediva među državama članicama, jer način generiranja brojki uvelike varira od države do države. Sada, s izravnim utjecajem stope recikliranja na nacionalna plaćanja u proračun EU-a, očekuje se da će se količina plastične ambalaže koja se statistički prijavljuje kao reciklirana znatno povećati – kao i kreativnost država članica da još više “poboljšaju statistiku”.
