Josip Brdarević zaposlen je na poziciji managera za prodaju za Hrvatsku i BiH u tvrtki ALPLA d.o.o. iz Svete Nedelje. Tvrtka ALPLA dio je međunarodne ALPLA grupe koja je sa 180 tvornica u svijetu globalni lider u ambalažnoj industriji, a tvornica u Hrvatskoj primarno proizvodi PET predoblike iz kojih se kasnije proizvode PET boce.

S obzirom na globalno aktualnu problematiku gospodarenja plastičnim otpadom i u susret prenošenju i implementaciji Direktive o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš tzv. Single-use plastics direktive u Hrvatskoj, s gospodinom Brdarevićem smo porazgovarali o trenutnoj situaciji na tržištu recikliranog  PET-a.  

kruzna-ekonomija: „Single-use plastics“ direktiva propisuje da od 2025. PET  boce za napitke moraju sadržavati najmanje 25 % reciklirane plastike, rPETa. Da li vaša kompanija već sada koristiti rPET u proizvodnji PET predoblika? U kojem postotku?

JB: Naravno, u većini EU zemalja  rPETse  već naveliko koristi, a kod nas u Hrvatskoj to je tek trend koji je u zamahu. Pojedini kupci se žele diferencirati i pozicionirati svoje brandove s fokusom na održiv rast i smanjenje štetnog učinka na okoliš – prvenstveno emisija CO2(2,18 kg emisije CO2 za proizvodnju 1 kg virgin PET-a naspram 0,21 kg za proizvodnju rPET-a) i već sada planiraju za svoje boce koristiti rPET. Obično se koristi 25% ili 50%, a hrabri pojedinci se odlučuju i za 100% rPET boce.

kruzna-ekonomija: Kakvo je trenutno stanje na tržištu rPETa u Europi? Da li postoji dovoljan kapacitet za proizvodnju rPETa koji će moći zadovoljiti potražnju kako bi se dostigao  zadani udio od 25 % rPETa u ambalaži za piće?

JB: Generalno postoji nedostatak kapaciteta za proizvodnju rPET-a visoke kvalitete  pogodnog za korištenje u dodiru s hranom, ali vjerujem da će se tržište, tj. proizvođači prilagoditi do nastupa novih direktiva EU. Alpla uz postojeće 3 tvornica planira investirati značajna sredstava u proizvodne pogone za proizvodnju rPET-a, međutim trenutno je najveći problem dostupnost iskorištenih boca za recikliranje. Ovdje će EU i ponajviše nacionalno zakonodavstvo morati utjecati na promijeni svijesti potrošača i sustave sakupljanja i sortiranja otpada, kako bi povrat iskorištenih boca bio što veći, a time i manja mogućnost da završe na neželjenom mjestu u okolišu.

kruzna-ekonomija: Da li već sada postoje zahtjevi kupaca (proizvođača napitaka) koji žele prodavati svoje proizvode u PET ambalaži koja sadržava određeni postotak rPETa? 

JB: U EU postoji nekolicina kupaca koji već sada koriste rPET ambalažu. Primjeri su Voda Vöslauer 100% rPET, Nöm Mlijeko 100% rPET, Costella voda 100% rPET, Fructal FRUC pića 50% rPET, ZALA voda 20% rPET.

kruzna-ekonomija: Koja su vaša iskustva u proizvodnji predoblika s rPETom kao sirovinom? Ima li rPET istu kvaliteti kao i virgin PET? Može li se predoblik napraviti od 100 % rPETa?  

JB: Alpla koristi rPET vlastite proizvodnje, a time postoji i garancija da je rPET koji se koristi za naše predoblike vrhunske kvalitete, gotovo kao i virgin PET. Naš food grade rPET zadovoljava jako stroga pravila EFSA-e  (Europska agencija za sigurnost hrane) u kojima je definiran cijeli tehnološki proces. Nažalost, nemoguće je zbog prirode procesa dobiti savršeno transparentnu bocu kao s virgin PET-om, ali ostala svojstva su identična. Moguće je proizvoditi predoblik sa 100% rPET-a, ali u tom procesu ima podosta izazova. Alpla već desetak godina proizvodi predoblike s rPET-om i možemo ga proizvesti bez ikakvih problema.

kruzna-ekonomija: Trenutno je cijena virgin PETa mnogo niža nego rPETa?  Na koji način to trenutno utječe na tržište? Da li ste zbog toga trenutno smanjili udio rPETa u sirovini? Da li  niska cijena virgin PETa utječe i na potražnju vaših kupaca?

JB: Tako je. Cijena virgin PET-a trenutno je na povijesno niskim razinama, tako da je kupcima teže donijeti odluku za korištenje rPET-a. Većina kupaca ipak gleda dugoročno i prepoznaje rPET kao budući materijal te sukladno direktivama EU, postepeno planira sve više u svojim bocama koristit rPET.

kruzna-ekonomija: U Hrvatskoj se putem depozitnog sustava za ambalažu od pića prikupi preko 90 % PET boca stavljenih na tržište? Da li imate dobavljače rPETa u Hrvatskoj?

JB: Naš depozitni sustav je prilično efikasan za prikupljanje boca s tržišta, ali nažalost trenutno u Hrvatskoj nema oporabitelja koji imaju mogućnost prikupljene boce pretvoriti u „food grade“ rPET materijal i time „zatvoriti petlju“,  tzv. „bottle to bottle“ sustav.

kruzna-ekonomija: Da li ste zadovoljni sa sustavom proširene odgovornosti proizvođača odnosno sustavom povratne naknade za boce kojim upravlja Fond za zaštitu okoliša u HR? Koji su vaši prijedlozi?

JB: Alpla smatra da je to dobar sustav, jedan od rijetkih u EU koji je toliko efikasan, ali  nedostaje mogućnost da proizvođači koji plasiraju PET boce na tržište dođu nazad do njih i time svoje boce opet pretvore u rPET i time zatvore krug, što je cilj kružne ekonomije. U ovom slučaju, većina prikupljenih boca u Hrvatskoj završi kao mljeveni PET koji nije prikladan za korištenje pakiranja u dodiru s hranom, a u još goroj varijanti, ide na paljenje. Naš trenutni sustav je netransparentan i neefikasan i nužno ga je što prije mijenjati.

Show CommentsClose Comments

2 Comments

  • Teo Čolan
    Posted 30/07/2020 at 12:19 0Likes

    Fascinantno je da se svaki put kada potražnja za rPET-om na svjetskom tržištu raste, u medijima i tzv. stručnoj javnosti, pojavljuju izjave poput ove: “Naš trenutni sustav je netransparentan i neefikasan i nužno ga je što prije mijenjati.” Da se razumijemo, slažem se da se sustav treba mijenjati iz mnogo razloga ali ne zbog toga što trenutno nedostaje rPET-a na svjetskom tržištu pa ga treba mijenjati kako bi se omogučilo nekim drugim oporabiteljima da dođu do sirovine iz sustava kojim upravlja Fond. Zanimljivo da se nitko ne buni što ne može doći do miješane plastike iako se za njeno preuzimanje naplaćuje i do 1200kn/t.

    • Vesna Petrović
      Posted 31/07/2020 at 14:27 0Likes

      Sustav kojim upravlja Fond je netransparentan i neefikasan uvijek, ne samo kad je potražnja za rPETom povećana. O tome smo već i prije pisali na ovim stranicama. Naravno da nije dobro da samo neke tvrtke imaju monopole za preuzimanje određene vrste otpada i da državni službenici određuju tko će prikupljati i obrađivati otpad, a tko neće. Koliko mi je poznato mi smo prije 30 godina službeno izašli iz socijalizma, ali po pitanju otpada smo još debelo u starom sustavu. Jako loše.

Leave a comment