Europska Komisija usvojila je 11. ožujka novi (drugi) Akcijski plan za kružno gospodarstvo, koji je jedan od temelja Europskog Green Deal-a, odnosno Europskog plana za održivi razvoj. Kao dio novog plana Komisija će predložiti zakonodavstvo koje će osigurati da su proizvodi koji se stavljaju na tržište EU-a osmišljeni tako da traju dulje, da se lakše mogu ponovno upotrebljavati, popravljati i reciklirati te da uključuju što je više moguće recikliranih materijala umjesto primarnih sirovina. Proizvodi za jednokratnu uporabu bit će ograničeni,  a uništavanje neprodane trajne robe bit će zabranjeno.

Elektronika, baterije, ambalaža, tekstil i plastika u fokusu

Čekaju nas uskoro i nove izmjene propisa jer će Komisija uvesti konkretne mjere za sljedeće sektore:

  • za elektroniku i IKT – „Inicijativa za kružnu elektroniku” s ciljem duljeg vijeka trajanja proizvoda i boljeg prikupljanja i prerade otpada
  • za baterije i vozila – novi regulatorni okvir za baterije kojim se poboljšava održivost i potiče kružni potencijal baterija
  • za ambalažu – novi obvezni zahtjevi o tome što je dopušteno na tržištu EU-a, uključujući smanjenje (prekomjerne) količine ambalaže
  • za plastiku – novi obvezni zahtjevi za udio recikliranih materijala i poseban fokus na mikroplastici te plastici na biološkoj osnovi i biorazgradivoj plastici
  • za tekstilne proizvode – nova strategija EU-a za tekstilne proizvode kako bi se ojačala konkurentnost i inovativnost u tom sektoru te potaknulo tržište EU-a za ponovnu uporabu tekstila
  • za građevinarstvo i zgrade – sveobuhvatna strategija za održivi izgrađeni okoliš kojom se promiču načela kružnosti za zgrade
  • za prehrambene proizvode – nova zakonodavna inicijativa o ponovnoj uporabi radi zamjene jednokratne ambalaže i pribora za jelo u prehrambenim uslugama proizvodima koji se mogu ponovno upotrijebiti.

Prvi Akcijski plan za kružno gospodarstvo

Prvi Akcijski plan za kružno gospodarstvo donesen je 2015. godine i prema izvješću Komisije Plan je u potpunosti realiziran. Realizacija se uglavnom odnosi na administrativne mjere kao što su izmjene propisa, donošenje strategija i slično. Mjere iz prvog Plana bile su, slično kao i u novom Planu, usmjerene na proizvodnju (dizajn) potrošnju, gospodarenje otpadom, tržište sekundarnih sirovina. Sektorske mjere odnosile su se na rasipanje hrane, ključne sirovine, gradnju i rušenje, plastiku, biomasu i materijale na bio osnovi te inovacije i ulaganja.

Utisak je da je prvi Plan najveći konkretni utjecaj  imao  u području plastike. Donesena je Strategija za plastiku kojom je predviđeno da do 2030. sva plastika koja se stavi na tržište bude reciklabilna. U lipnju 2019.  donesena je i tzv. Single use direktivaDirektiva o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš. EU je pokrenula kampanju o dobrovoljnom preuzimanju obaveza od strane kompanija da do 2025. ugrade 10 mil tona reciklirane plastike u nove proizvode. Problematika plastike izazvala je i veliko zanimanje medija, a  korporacije su se počele tržišno pozicionirati s novim „cirkularnim“ proizvodima.

Kružno gospodarstvo u Hrvatskoj ??

U Hrvatskoj je prvi Akcijski plan za kružno gospodarstvo protekao prilično nezapaženo. Medijima je jedino malo više bila zanimljiva tema o zabrani plastičnih slamki i štapića za uši. Čini se da ni nadležnom Ministarstvu zaštite okoliša kružno gospodarstvo nije u fokusu. Na njihovim web stranicama kružno gospodarstvo nije tema. Za razliku od razvijenijih EU zemalja, u Hrvatskoj nismo primijetili niti  neki  entuzijazam u promociji “cirkularnih” proizvoda i praksi od strane privatnih tvrtki i korporacija. Moglo bi se reći da smo se po pitanju kružnog gospodarstva još jednom pokazali kao periferija Europe.

Nadajmo se da će  drugi Akcijski plan za kružno gospodarstvo imati konkretnije pozitivne utjecaje na naše gospodarstvo, a i da će potrošači i okoliš biti „zadovoljniji.“

People photo created by freepik – www.freepik.com

Pokaži komentareZatvori komentare

Ostavi komentar