Konferencija Europska strategija za plastiku – kako vratiti otpad natrag u proizvodnju? održana je u petak 16. studenog 2018. godine u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, Gospodarske zbornice Slovenije, GIZ Grozd Plasttehnika Slovenije i EU udruženja proizvođača polimernih materijala PlasticsEurope. Na konferenciji su sudjelovali i predstavnici Europske komisije, ministarstava zaštite okoliša Slovenije i Hrvatske kao i predstavnici industrije.
Jedna od tema ove konferencija bio je prijedlog Direktive o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda tzv. Single-use plastics directive kojom se između ostalog zabranjuje uporaba jednokratne plastične ambalaže za hranu, plastičnih štapića za uši, plastičnih slamki. Prijedlog ove Direktive usvojio je EU parlament 24. listopada ove godine, a predstoji još usvajanje od strane država članica odnosno Europskog vijeća, što se očekuje do kraja godine. Prema informacijama iznesenim na konferenciji Direktiva bi trebala biti službeno objavljena na proljeće iduće godine.
Predstavnici industrijskog sektora istaknuli su kako nisu zadovoljni zabranom određenih plastičnih proizvoda jer drže kako je težinski udio zabranjenih plastičnih proizvoda zanemariv u odnosu na ukupnu količinu plastike koja se stavi na tržište. Istaknuli su i kako plastična ambalaža i proizvodi koji se koriste za prehrambene svrhe imaju značajnu higijensku i sigurnosnu prednost u odnosu na ostale alternativne materijale. Nadalje, istaknuli su kako je reciklaža mnogih vrsta plastike puno skuplja od proizvodnje iz primarnih sirovina pri čemu 2/3 troška reciklaže otpada na sakupljanje. Za jedan dio plastičnih proizvoda i dalje je ekonomski najopravdanija energetska oporaba.
Predstavnica Coca Cola HBC Hrvatska d.o.o., Boška Trbojević, predstavila je napore te tvrke da se uskladi s novim politikama kružnog gospodarstva te je tako navela da Coca Cola kontinuirano smanjuje težinu plastičnih boca, primjer Romerquelle plastične boce koja sadrži 30 % reciklabilne bioplastike te da Coca Cola planira do 2025. godine povećati udio reciklata u sirovini za proizvodnju plastičnih boca na min 50 %.
Predstavnici HGK kao uspješan primjer istaknuli su tvrtku Drava International d.o.o. koja oporabljuje PET ambalažu od koje potom proizvodi foliju za prehrambenu ambalažu i epruvete za PET boce. Podsjetimo, tvrtka Drava International dobiva sirovinu, otpadnu PET ambalažu od Fonda za zaštitu okoliša koji putem sustava proširene odgovornosti proizvođača (EPR sustav) organizira sustav prikupljanja PET boca i isporučuje ih Dravi na oporabu. Dakle, ovdje nije riječ o slobodnom već o državno reguliranom tržištu.
Subjekti koji su izvan sustava Fonda uglavnom puno teže opstaju na tržištu reciklaže plastičnog otpada. Tako je Saša Avirović iz komunalne tvrtke Čakom d.o.o. istaknuo kako za veliki dio plastike koji sakupe nemaju tržište te tako odvojeno sakupljenu plastiku od građana moraju deponirati na odlagalište zbog previsoke cijene preuzimanja te plastike. Postavio je pitanje hoće li Fond komunalnim poduzećima subvencionirati trošak sakupljanja i predaje “neisplativog” plastičnog otpada za što od nadležnih iz Ministarstva i Fonda nije dobio konkretan odgovor.
Na konferenciji smo i čuli kako Saponija d.d. koja je ujedno i proizvođač plastične ambalaže ne može doći do otpadne HD-PE ambalaže jer u sustavu odvojenog sakupljanja u HR nedostaju sortirnice otpada gdje bi se plastika odvajala po vrstama.
Predstavnik tvrtke Stražaplastika, Josip Grilec istaknuo je da njegova trvtka, koja nije u sustavu Fonda, opstaje na tržištu jer sekundarna plastika koju prerađuju ima 20 do 30% nižu cijenu od primarne sirovine. Međutim, istaknuo je da moraju uvoziti dio otpadne ambalaže jer na HR tržištu nedostaje plastika sortirana po vrstama materijala. S druge strane „komunalci“ koji sakupe miješanu plastiku nemaju ju komu prodati jer prerađivači trebaju samo određene frakciju plastike.
Nameće se kako je usko grlo u preradi plastike u Hrvatskoj nedostatak modernih sortirnica otpada. Fond i Ministarstvo uskoro najavljuju raspisivanje natječaja za sortirnice. Na upit predstavniku komunalaca Tomislavu Ćurku, postoji li interes komunalaca za ovaj natječaj i na koji način se misle organizirati s obzirom da isplativi kapaciteti sortirnica nisu adekvatni za samo jedan grad ili općinu, nismo dobili konkretan odgovor.
Konferencija je pokazala da ima još dosta otvorenih pitanja oko toga kako uskladiti regulaciju s ekonomskim i ekološkim aspektima proizvodnje i uporabe plastike. Kako povećati udio reciklirane plastike u proizvodima? U Velikoj Britaniji predlaže se uvođenje porez na plastičnu ambalažu koja sadrži manje od 30 % reciklirane plastike. Prema izjavi Bojana Grlaša iz Europske komisije, EK neće predlagati takve mjere, jer je definiranje poreznih politika ostavljeno nacionalnom nivou.
Jana Miklavčić, predstavnica slovenskog ministarstva, navela je da u Sloveniji postoji tzv. „share EPR sustav“ u kojem komunalci plaćaju odvojeno sakupljanje ambalaže, a proizvođači ostalo.
Zaključno, za povećanje udjela sakupljanja plastične ambalaže u Hrvatskoj potrebno je redizajnirati sustav EPR-a o čemu smo već pisali. Ali osim plastične ambalaže potrebno je povećati udio sakupljanja i oporabe ostalih vrsta plastičnih proizvoda, kao što su plastične igračke, plastika iz robe široke potrošnje, građevinarstva i sl. Čini se da je dugoročno najadekvatnije postaviti EPR sustav tako da proizvođači imaju što veći poticaj da proizvode reciklabilne i dugotrajnije proizvode.
