Plastika u fokusu

Plastika u fokusu

U organizaciji udruženja Municipal Waste Europe, koja okuplja europska udruženja za komunalni otpad 26. veljače ove godine u Briselu, održan je seminar na temu „Budućnost plastike“. 

Najvažniji zaključci seminara:

  • samo 6% potrebe za plastikom u EU odnosi se na reciklate stoga bi se trebalo poticati (sekundarno) tržišta za reciklate, uključujući i kroz fiskalne mjere (PDV);
  • proizvođačima se preporučuje da na plastičnu ambalažu i plastične proizvode stavljaju oznaku „napravljeno od reciklata“;
  • sva ambalaža bi trebala biti od jednog monomera ili polimera sa što manje aditiva kako bi se olakšala separacija u sortirnicama jer u slučaju višeslojne ambalaže mehanizmi za sortiranje prepoznaju jednu vrstu materijala, što vodi do zagađenih bala koje se moraju presortiravati i što onda poskupljuje cijeli proces – redizajn plastike pogodne za rastavljanje i recikliranje;
  • što manje plastike na bazi fosilnih goriva;
  • danas neki plastični proizvodi ne mogu biti reciklirani te bi ovu činjenicu trebalo prihvatiti i usmjeriti tu vrstu plastike na spaljivanje;
  • pozdravljaju se inicijative proizvođača plastike i reciklažera koji investiraju u nove tehnike reciklaže kao što je depomilerizacija (kemijska reciklaža);
  • istaknuta je potreba za transparentnim i više ekonomičnim shemama Proširene odgovornosti proizvođača (EPR shema) na nacionalnim nivoima s jasnim ulogama svih uključenih dionika;
  • razgovaralo se i o potrebi uvođenja različitih naknada u okviru EPR shema temeljem kojih bi proizvođači plaćali veće naknade za ambalažu koja uzrokuje veće probleme u sortiranju/ reciklaži i manje za reciklabilnije materijale;
  • širenje EPR shema na svu plastiku. 

Posebno zanimljiva i poticajna bila je prezentacija predstavnika norveškog udruženja za otpad koji je istaknuo sustav pologa kao nezaobilazan instrument pri čemu je prikazan primjer postrojenja koje iz suhog miješanog komunalnog otpada (dakle odvojen je organski biootpad) sortira i reciklira plastični otpad jednako učinkovito i kvalitetno kao i kad je plastični otpad odvojeno sakupljen. Pritom to postrojenje koje je EPR organizacija (Green dot) priznala, ostvaruje prihod od prodaje reciklata na tržištu, a EPR organizacija im uplaćuje i dodatak na taj iznos (kako bi bili profitabilni), a JLS u tom slučaju nema dodatnih troškova (za odvojeno sakupljanje). Inače, JLS odvojeno sakuplja različite vrste otpada i za predani plastični ambalažni otpad dobiva od EPR organizacije 120€/t. Ovaj primjer zanimljiv je zbog usporedbe s hrvatskim sustavom EPR sheme kojim upravlja Fond za zaštitu okoliša i koji iz prikupljenih naknada sufinancira sakupljače, ali ne i komunalna poduzeća koja prikupljaju otpadnu plastiku.

 

 

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

w

Spajanje na %s