Mjesec: Siječanj 2018.

Olovke od kave, koševi od četkica za zube

Olovke od kave, koševi od četkica za zube

U okviru projekta MOVECO predstavljena je brošura na engleskom jeziku “Your trash is my treasure” koja donosi prikaz devet  proizvoda i poslovnih modela koji već uspješno koriste cirkularnu ekonomiju u svome poslovanju.

Jedan od zanimljivijih primjera je tvrtka CURADEN iz Slovačke koja prodaje CURAPROX zubne četkice. CURADEN razvija mrežu sakupljanja iskorištenih četkica na prodajnim mjestima i u stomatološkim ordinacijama. Prikupljene četkice se potom recikliraju i od njih se proizvode koševi za odvojeno prikupljanje otpada koji se potom doniraju Slovačkim školama.

U brošuri je prikazan i lijepi primjer iz Hrvatske. Tvrtka Fabula C iz Varaždina proizvodi olovke načinjene od organskog otpada kao što je kava, čaj i cvijeće. Nakon što se olovka istroši, ostaci se mogu iskoristiti kao organsko gnojivo.

 

 

 

.

Mitovi o otpadu (Mit br.1 – Niska ekološka svijest građana je krivac za loš sustav)

Mitovi o otpadu (Mit br.1 – Niska ekološka svijest građana je krivac za loš sustav)

Kad se u javnosti počne govoriti o otpadu lokalni političari, šefovi komunalnih poduzeća i slični javni djelatnici vječito imaju istu mantru; “naši građani nemaju ekološku svijest da bi odvajali otpad”, “naš sustav gospodarenja otpadom ne može biti kao u Njemačkoj i Švicarskoj jer su građani tamo osvješteniji”, ” moramo educirati građane o odvajanju otpada”. Ovakve floskule su obična glupost. Prebacivanje krivnje, za nerazvijen sustav gospodarenja otpadom, na građane je samo prebacivanje vlastite odgovornosti na drugoga. Naime, upravo su lokalni političari (a i oni državni) te direktori komunalnih poduzeća oni koje snose odgovornost za sustavni nerad i nered u ovom području. Postoje i izuzeci, gradovi u kojima se dosta toga napravilo, ali većina jedinica lokalne samouprave nije se puno angažirala kako bi povećala stope odvojeno prikupljenog otpada na svom području.

Primjer licemjerja su i izjave čelnika grada Zagreba koji pričaju o “nerazvijenoj” svijesti građana, dok su istovremeno u Zagrebu kontejneri za plastiku, papir, staklo već godinama prepuni, a komunalna tvrtka Čistoća redovito kasni s njihovim pražnjenjem pa otpad curi na sve strane oko njih. Dakle, građani u Zagrebu odvajaju otpad više nego što to Čistoća može operativno “hendlati” i to u sustavu u kojem građani uopće nisu stimulirani na odvajanje otpada, jer i onaj tko odvaja i koji sve baca u istu kantu plaća isti račun za smeće. Da građani nisu problem pokazuje i sustav povrata boca u trgovine koji je na snazi već 10-tak godina. Nakon što se uveo depozit odnosno povratna naknada od 0,50 kuna, broj jedinica vraćene ambalaže je drastično porastao. Dakle, ako pravilno financijski stimuliramo građane tako da oni koji odvajaju otpad imaju manji račun za odvoz otpada, količine odvojeno sakupljenog otpada će znatno porasti. U međuvremenu, našim “politikantima” treba postati jasno da su upravo oni prvi koji bi trebali raditi na svojoj  ekološkoj svijesti i koji bi se trebali educirati.