Već smo pisali o natječaju Fonda za zaštitu okoliša za izradu projektne dokumentacije i izgradnju reciklažnih dvorišta. Osim što smo ustanovili da de facto ovi natječaji predstavljaju nagradu onim gradovima i općinama koji nisu postupili prema zakonu i samostalno organizirali svoja reciklažna dvorišta, postavlja se i pitanje što će se to riješiti u gospodarenju otpadom ako baš i svaka općina/grad konačno uspostavi reciklažno dvorište.
Što su zapravo ta famozna reciklažna dvorišta? Iako im ime govori da se tamo nešto reciklira to nije točno. Reciklažna dvorišta su ograđene lokacije s dvadesetak ili manje/više kontejnera u koje građani odlažu razvrstani otpad. Kada se ti kontejneri napune društva koja upravljaju reciklažnim dvorištima te pune kontejere predaju ovlaštenim sakupljačima odnosno obrađivačima otpada. Dakle, nema tu još nikakve reciklaže.
Međutim, ono što je veći problem je da se sakupljanje korisnog otpada baziranog na reciklažnim dvorištima zasniva na tzv. “bring sistemu” odnosno na dobroj volji građana da vrijedno svoj otpad razvrstavaju doma, slože ga u auto i dovezu do reciklažnog dvorišta. Zapitajte se koliko ljudi od 10 koje poznajete koristi reciklažna dvorišta. Da li ga vi koristite? Što dobiju zauzvrat ljudi koji svoj otpad voze u reciklažna dvorišta. Da li im je možda manji račun za smeće? Da li im je to obaveza? Odgovor je naravno negativan.
Dakle, u situaciji kada Hrvatska debelo kasni u postizanju ciljeva odvojenog sakupljanja biorazgradivog otpada jer na odlagališta odlažemo više od 300 000 tona biorazgradivog otpada nego što bi smjeli, dok papira, metala , plastike i stakla iz kućanstva prikupimo između 15 i 20 %, a cilj nam je 50 % do 1. siječnja 2020, mi sustav temeljimo na reciklažnim dvorištima čijim će se radom, iz gore navedenih razloga, zanemarivo povećati udio odvojeno sakupljenog otpada.
Još u siječnju 2016. u dokumentu koji je izradila EU Komisija* koji za cilj imao pomoći pojedinim EU državama da sustignu EU ciljeve u gospodarenju otpadom u dijelu koji se odnosi na preporuke za poboljšanje stoji između ostalog i sljedeće: ” ..in many places the collection system (in Croatia) is dependant upon bring services, which do not perform as well as the door to door system..”.
Novac prikupljen zelenim oporezivanjem i iz EU fondove trebamo koristiti inteligentno odnosno da za uloženi novac izvučemo što više konkretne koristi. Novac se treba uložiti u sustav spremnika koji će mjeriti stvarnu količinu otpada koju građani odlažu u spremnike kako bi ih se cijenom proporcionalom količini otpada koji odlažu potaknulo da što više korisnog otpada razvrstavaju, u opremu i vozila koja će se umjesto na “bring sustavu” zasnivati na prikupljanju otpada od vrata do vrata (“door to door sustav”) te sortirnicama i pogonima za osnovnu obradu otpada.
* http://ec.europa.eu/environment/waste/framework/support_implementation.htm
1 Comment