Mjesec: Svibanj 2017.

Centri za ponovnu uporabu

Centri za ponovnu uporabu

Ponovna uporaba je definirana kao svaki postupak kojim se omogućava ponovno korištenje proizvoda ili dijelova proizvoda, koji nisu otpad, u istu svrhu za koju su izvorno načinjeni. Centri za ponovnu uporabu su gospodarski subjekti koji razne predmete prikupljaju direktno od posjednika (građana, pravnih osoba) i nakon provjere i manjih prepravaka vraćaju na tržište kao rabljene proizvode te ovakva djelatnost predstavlja aktivnost sprječavanja nastanka otpada, što je temelj hijerarhije gospodarenja otpadom. U Hrvatskoj postoji nekoliko subjekata čija djelatnost se može podvući pod definiciju ponovne uporabe. To su socijalna zadruga Humana Nova, Reto Centar, Remar centar, a nedavno je i komunalno poduzeće PRE-KOM iz Čakovca otvorilo svoj centar za ponovnu uporabu.  Continue reading “Centri za ponovnu uporabu”

Kompost: ukidanje statusa otpada (3.dio)

Kompost: ukidanje statusa otpada (3.dio)

Nakon što ste ishodili dozvolu za gospodarenje otpadomi počeli proizvoditi kompost iz biootpada i želite taj isti kompost iskoristiti na vlastitim poljoprivrednim površinama ili ga prodati na tržištu, sada morate od Ministarstva zaštite okoliša ishoditi upis komposta u Očevidnik za ukidanje statusa otpada.

Uz zahtjev morate priložiti dokaze da proizvedeni kompost nije štetan za tlo i da zadovoljava određene kriterije kvalitete. Tu postoji jedan mali problem, a to je da dopušteni sadržaj teških metala u kompostu koji je propisan Pravilnikom o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada (autor: Ministarstvo zaštite okoliša) i Pravilnikom o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (autor: Ministarstvo poljoprivrede) nije jednak. Continue reading “Kompost: ukidanje statusa otpada (3.dio)”

Proizvodnja komposta iz otpada, dozvola za gospodarenje otpadom (2.dio)

Proizvodnja komposta iz otpada, dozvola za gospodarenje otpadom (2.dio)

Ukoliko neki gospodarski subjekti želi proizvoditi kompost iz biotpada te ga još i staviti na tržište, mora zadovoljiti propise iz područja poljoprivrede, ali i gospodarenja otpadom. Potrebno je najprije u nadležnom županijskom uredu (Gradu Zagrebu) ishoditi dozvolu za gospodarenje otpadom. Da biste ishodili dozvolu potrebno je uz zahtjev dostaviti i određenu dokumentaciju, kao što je elaborat gospodarenja otpadom koji pak mora izraditi ovlašteni inženjer, član strukovne komore, morate raspolagati građevinom koja ima odgovarajuću uporabnu dozvolu i koja se nalazi na području gospodarske, proizvodne ili poslovne namjene, zapošljavati najmanje dvije osobe tehničke ili prirodoslovne struke koje imaju tri godine radnog iskustva na poslovima gospodarenja otpadom te platiti odgovarajuće osiguranje, upravnu pristojbu (1.400,00 kn) i trošak očevida. Dakle, za ishođenje ove dozvole trebat će vam i novaca i vremena. Postavlja se i pitanje na koji bi način jedan OPG koji nema građevinu, već samo poljoprivredno zemljište na kojem prikuplja i kompostira otpad, mogao ishoditi dozvolu.  Nikako. Štoviše, izuzetak od ishođenja ove zahtjevne dozvole nisu čak niti tvrtke koje u sklopu svoje osnovne djelatnosti, primjerice hoteli, svoj vlastiti biootpad kompostiraju u vlastitom komposteru u vlastitom vrtu te dobiveni kompost apliciraju na vlastite poljoprivredne površine.

I dok, sad već bivši, ministar Dobrović stalno ističe da otpad ne smije završavati na odlagalištima, da se biotpad mora kompostirati što je istaknuto i u Planu gospodarenja otpadom RH (2017. -2022.), istovremeno Ministarstvo zaštite okoliša na čijem je čelu bio isti ministar i koje stoji iza pripreme navedenog Plana, kreator je i provoditelj propisa koji upravo koče djelatnost reciklaže (kompostiranja) biootpada. Da bi se stvarno potaknulo kompostiranje biootpada u Hrvatskoj, potrebno je odmah pojednostaviti način dobivanja dozvole za obavljanje te djelatnosti.

No, tu nije kraj administrativnim obavezama. Nakon što ste ishodili dozvolu, proizveli kompost iz biotpada i želite ga sad staviti na tržište, morate se ponovo javiti Ministarstvu i od njih ishoditi upis u Očevidnik za ukidanje statusa otpada, što će biti tema trećeg i zadnjeg dijela ovog posta.

 

Proizvodnja komposta iz otpada: zakonska regulativa (1. dio)

Proizvodnja komposta iz otpada: zakonska regulativa (1. dio)

Poznato je da su razne vrste biotpada pogodne za proizvodnju komposta. Tako kompost za vlastite potrebe proizvode mnoga kućanstva. Međutim, kada govorimo o proizvodnji komposta iz otpada od strane pravnih osoba, OPG-ova i ostalih gospodarskih subjekata, stvari su nešto kompliciranije. Kako je kompost organsko gnojivo i poboljšivač tla ovo područje bi trebalo regulirati Ministarstvo poljoprivrede. Međutim, iako je Zakonom o gnojivima i poboljšivačima tla (NN 163/03, 40/07, 14/14, 81/03) propisano da će Ministarstvo poljoprivrede pravilnikom propisati kakvoću gnojiva i poboljšivača tla to u ovih 14 godina nije učinjeno. Zakonom je propisano i da gnojiva i poboljšivači tla koji se proizvode i stavljaju u promet trebaju biti upisani u Upisnik gnojiva i Upisnik poboljšivača tla.  Navedeni upisnici nisu zaživjeli, kao niti obaveza vođenja evidencije o prometu organskih gnojiva i poboljšivača tla. U Zakonu se spominju i ovlašteni laboratoriji koji mogu analizirati kakvoću gnojiva i poboljšivača tla, no na web stranicama Ministarstva poljoprivrede nema popisa navedenih laboratorija. Jedino što je propisano je pridržavanje maksimalno dopuštenih količina onečišćujućih tvari propisanih Pravilnikom o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (9/14).

Kako iz svega navedenog proizlazi proizvodnja i promet organskih gnojiva i poboljšivača tla nije posebno regulirana. Ono što se može preporučiti gospodarskim subjektima koji proizvode kompost je da analiziraju kvalitetu komposta (sadržaj hranjivih sastojaka i onečišćujućih tvari) kod laboratorija koji su od strane Hrvatske akreditacijske agencije akreditirani za analizu tla. Oni pak koji kupuju kompost i apliciraju ga na svoje poljoprivredne površine trebaju ga koristiti prema načelima dobre poljoprivredne prakse u skladu s potrebama biljaka koje uzgajaju i sastava tla, klimatskih uvjeta područja te uvjeta sjetve i sadnje.

Dakle, gospodarski subjekti koji kompost proizvode od ostataka iz poljoprivrede ili šumarstva nemaju posebne zakonske prepreke za bavljenje tom djelatnošću, osim što, kako je prethodno navedeno njihov kompost mora zadovoljiti odredbe koje se tiču sadržaja  onečišćujućih tvari.  Međutim, ukoliko se za kompost koriste i materijali koji imaju status otpada, stvar je puno kompliciranija, jer tu na snagu stupaju propisi iz područja gospodarenja otpadom, što će biti sadržaj drugog dijela ovog posta.

LIFE natječaj

LIFE natječaj

Program LIFE objavio je natječaj za prijavu LIFE projektnih prijedloga za 2017. godinu. LIFE program je financijski instrument EU usmjeren na inovativne projekte iz područja okoliša i klimatskih  aktivnosti. Iz LIFE programa bespovratnim sredstvima sufinanciraju se: pilot projekti, demonstracijski projekti, projekti najbolje prakse. Stopa sufinanciranja za teme: Okoliš i učinkovitost resursa te Upravljanje okolišem i informiranje je 60% prihvatljivih troškova. U ovogodišnjem natječaju, Europska komisija posebno potiče prijavu „close to market“ projekata koji pronalaze uspješna rješenja na okolišna i klimatska pitanja, a ujedno doprinose razvoju kružnog gospodarstva. Continue reading “LIFE natječaj”

Subvencija za gradnju reciklažnih dvorišta kao nagrada gradovima i općinama za neprovođenje zakona

Subvencija za gradnju reciklažnih dvorišta kao nagrada gradovima i općinama za neprovođenje zakona

Na web stranici http://www.strukturnifondovi.hr/natjecaji/1387 objavljen je poziv jedinicama lokalne samouprave na dostavu projektnih prijedloga (bespovratna sredstva) za izgradnju reciklažnih dvorišta. Kako je navedeno u tekstu poziva cilj poziva je pružanje potpore jedinicama lokalne samouprave u obliku dodjele bespovratnih sredstava koja će se koristiti za izgradnju i opremanja reciklažnih dvorišta.  Građenje reciklažnih dvorišta uključuje građevinske radove, opremu i nadzor, tehničku pomoć za upravljanje projektom i provedbu informativno – obrazovnih aktivnosti. Continue reading “Subvencija za gradnju reciklažnih dvorišta kao nagrada gradovima i općinama za neprovođenje zakona”