Mjesec: Travanj 2017.

Očevidnik prijevoznika otpada

Očevidnik prijevoznika otpada

Da biste prevozili otpad u Hrvatskoj morate se upisati u Očevidnik prijevoznika otpada pri Ministarstvu zaštite okoliša i energetike. Potrebno je podnijeti zahtjev na propisanom obrascu te Ministarstvu poslati vozačku i prometnu dozvolu. No kako upis u Očevidnik vrijedi jednu godinu, potrebno je svake godine “obnavljati” svoj upis. Isto možete samostalno produžiti putem opcije PRODUŽI na popisu prijevoznika.

Obaveza vođenja registra prijevoznika otpada propisana je EU Direktivom o otpadu 2008/98/EC. U istoj direktivi piše da su se navedeni registar dužni upisati samo subjekti koji se prijevozom bave na profesionalnoj osnovi. Međutim, RH je propisala da se u Očevidnik trebaju upisati i subjekti koji otpad prevoze za vlastite potrebe. To u praksi znači da se jedna stolarija koja postavlja nove i skida stare prozore te ih vozi na odlagalište otpada, također mora upisati u Očevidnik. U protivnom, takva tvrtka je prekršila zakon i može se kazniti u iznosu od 150.000,00 do 400.000,00 kn!! Još jedan primjer nepotrebnog administrativnog opterećenja za poduzetnike.

Reciklaža staklene ambalaže

stakleni otpadNa web stranici Ministarstva zaštite okoliša i energetike objavljen je članak o posjeti ministra Dobrovića tvornici Vetropack Straža koja se bavi proizvodnjom staklene ambalaže, pri čemu kao sirovinu koristi otpadno ambalažno staklo http://www.mzoip.hr/hr/ministarstvo/vijesti/ministar-dobrovic-vetropack-straza-je-primjer-kako-u-praksi-funkcionira-kruzno-gospodarstvo.html Prema navodima iz članka Vetropack Straža i dalje uvozi određenu količinu otpadnog stakla jer joj količina prikupljenog staklenog otpadnog krša u RH ne zadovoljava potrebe za sirovinom. Zanimljiva je to informacija jer znamo da se u Hrvatskoj na odlagališta i dalje bacaju velike količine staklene ambalaže. A na koji se uopće način prikuplja staklena ambalaža u RH? Jedan dio ambalaže pokriven je povratnom naknadom od 0,50 kn. Riječ je o staklenoj ambalaži od pića te se veći dio ove ambalaže vrati u sustav reciklaže budući su potrošači stimulirani naknadom od 0,50 kn /boci vraćati praznu ambalažu nazad u trgovine. Ostala staklena ambalaža prikuplja se putem zelenih spremnika u okviru eko-otoka i u reciklažnim dvorištima. Međutim, riječ je o volonterskom principu i nema umanjenja naknade za odvoz smeća ako građani odvajaju svoj otpad te vrlo mali broj građana na ovaj način odvaja i odlaže staklenu ambalažu. Dakle, komunalna poduzeća bi morala pružiti uslugu odvajanja otpada od vrata do vrata kako bi  građani staklenu ambalažu mogli odvojiti u posebnu (zelenu) vreću, i pri tome imati manju cijenu odvoza kućnog smeća. Continue reading “Reciklaža staklene ambalaže”

Planovi gospodarenja otpadom

Planovi gospodarenja otpadom

Vlada RH donijela je dugo očekivani Plan gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017. – 2022. god. Plan je objavljen u Narodnim novinama br. 3/17. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_01_3_120.html, engleska verzija: http://www.mzoip.hr/doc/management_plan_of_the_republic_of_croatia_for_the_period_2017-2022.pdf
Nakon što je Plan donesen Hrvatska će moći povlačiti sredstva iz EU fondova za projekte gospodarenja otpadom, što je dobro. Međutim, važnost Plana, osim spomenute mogućnosti dobivanja sredstava, se uglavnom precjenjuje. Hrvatska je i prije ovog imala na snazi Plan gospodarenja otpadom koji je važio za razdoblje 2007. do 2015. godine, no ništa se spektakularno nije dogodilo. Ovim prethodnim planom bila je primjerice predviđena izgradnja 13 centara za gospodarenje otpadom do 2012. godine, a do danas su izgrađena samo dva, Kaštijun i Marišćina, koji su još u probnom radu. Dakle, ovakvi planovi su samo popis lijepih želja. Koliko od toga će se stvarno realizirati je upitno. A razlog je jednostavan. Za (ne)realizaciju državnih i lokalnih planova nitko nije odgovoran.

Stavi pravu stvar (pravog stručnjaka) na pravo mjesto

Još godinama prije ulaska Hrvatske u EU, Hrvatska je na snazi imala propise koji su nalagali gradovima i općinama da organiziraju odvojeno sakupljanje otpada, minimaliziraju količine otpada koje se odlažu na odlagalištima, a što više prikupljenog otpada usmjere na reciklažu. Međutim, praksa je pokazala da komunalna poduzeća, uz rijetke izuzetke, koja su operativno trebala provesti takve politike nisu u stanju ili ne žele drastično promijeniti postojeći smjer, odnosno otpad s deponija preusmjeriti na reciklažu.

Koji je uzrok navedenom nije teško pogoditi i povezan je s poznatom hrvatskom boljkom koja je uzrok mnogim našim problemima. Naime, na čelna mjesta komunalnih poduzeća godinama su se kadrovirali ljudi koji nisu imali znanja i sposobnosti ozbiljno se pozabaviti gospodarenjem otpadom već su na ta mjesta dolazili kao rezultat svojih političkih, rođačkih, prijateljskih i ostalih, samo ne, stručnih zasluga. Solidne i sigurne plaće, mala ili nikakva odgovornost za provedbu propisa i planova, komunalna poduzeća, kao socijalistički dinosauri već preko dva desteljeća predstavljaju profesionalni san svakog uhljebnički nastrojenog Hrvata. I tako, sve do danas, a kao rezultat imamo situaciju da bez obzira na zakonske odredbe koje propisuju selektivno prikupljanje otpada, u većini hrvatskih gradova je takva praksa svedena na minimalnu mjeru. Kao ilustracija, Zagreb je u izvješću EU komisije („Assessment of separate collection schemes in the 28 capitals of the EU“, 2015) osvanuo na zadnjem mjestu među 28 glavnih gradova EU. Continue reading “Stavi pravu stvar (pravog stručnjaka) na pravo mjesto”

Sufinanciranje dokumentacije za reciklažna dvorišta

građevinski otpad[NATJEČAJ – DOKUMENTACIJA ZA RECIKLAŽNA DVORIŠTA] Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost raspisao je: Javni poziv za neposredno sufinanciranje izrade projektne dokumentacije za ishođenje građevinske dozvole u cilju građenja reciklažnog dvorišta. Prihvatljivi korisnici su jedinice lokalne samouprave. Sufinanciranje iznosi do 80 % opravdanih troškova, a najviše 40.000,00 kn. Natječaj je otvoren do 30.9.2017. ili do isteka predviđenih sredstava.

Što su reciklažna dvorišta?

reciklazno-dvoriste1[1]Reciklažno dvorište je namijenjeno odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina otpada: papira, stakla, plastike, glomaznog otpada, drveta, zelena otpada, ambalaže od boja i slično. Građani mogu otpad predati u reciklažno dvorište bez naknade. Zakon dopušta i da obrtnici i pravne osobe mogu svoj otpad predati u reciklažno dvorište po tržišnim uvjetima. Međutim, u Zagrebu reciklažna dvorišta ne zaprimaju otpad od obrtnika i trgovačkih društava, što je šteta jer bi na taj način stimulirali gospodarstvo da odvaja otpad koji im nastaje obavljanjem djelatnosti.